hrvatski

Troškovna učinkovitost obrazovanja na daljinu

Nagli razvitak Japana i naftna kriza osnovni su uzroci globalizacije koja je u sedamdesetim godinama zahvatila Sjedinjene Američke Države, a nakon toga i zapadnu Europu. Najjače korporacije iz tih područja započele su s premještanjem svog kapitala izabirući najučinkovitije mjesto i način proizvodnje. Onaj tko kontrolira kapital, kao i onaj tko ima znanje, čini glavnu snagu za promjene na globalnom tržištu. Vrtoglavo brz razvoj tehnologije, posebno informacijske, osnovica je procesa ekonomskog restrukturiranja. Ti procesi nužno mijenjaju strukturu radne snage s tendencijom opadanja broja proizvodnih zanimanja i povećanja potreba za radnicima koji znaju u nekim, uglavnom razvijenim, zemljama i rastućom ponudom novih industrijskih zanimanja u drugima zemljama, posebice onima s niskom cijenom rada. Informatički bum, kao i sve veća potreba za znanjem, uzročnici su sve bržeg rasta programa obrazovanja na daljinu tijekom proteklih nekoliko godina. Koliko je takav program isplativ sa stajališta obrazovne institucije, a koliko sa stajališta primatelja znanja u odnosu na tradicionalne (face to face) programe, još je uvijek nedovoljno istraženo. Odluka o uvođenju svakog programa na daljinu mora se temeljiti na analizi ekonomskih prednosti u odnosu na troškove (Cost Benefit analiza). Cilj je ovog članka sagledati bitne elemente koji se moraju uzeti u obzir pri takvoj analizi. Učinkovitost uvođenja novog programa na daljinu ovisit će o prepoznavanju i predviđanju direktnih i indirektnih troškova u usporedbi s ukupnim prihodom. Uz mjerljive, tj. novčane koristi i troškove, vrlo je važno ne ispustiti iz vida i one koje nije moguće kvantificirati, a važni su. Program na daljinu treba prihvatiti ukoliko njegov predviđeni konačni rezultat nije ispod praga rentabilnosti.

obrazovanje na daljinu; analiza troškova i koristi; tradicionalno obrazovanje; učinkovitost

nije evidentirano