hrvatski

Prozori na burgovima XIII - XV. st. u kontinentalnoj Hrvatskoj

Perforiranje zidova radi osvjetljenja bitan je čimbenik za uporabu prostorija. Veličina, konstrukcija i detalji izvedeni su ovisno o vremenu, kraju, željama investitora i njegovim materijalnim mogućnostima, znanju majstora, no prije svega o namjeni prostorije. Stariji su prozori, bez obzira na važnost njihove funkcije, zatvoreniji i jednostavniji, pri čemu se vodilo računa o sigurnosti burga u slučaju opsade. Branič-kule i palasi su u ranijim razdobljima - 13.-14. st. - zatvoreniji, manjih otvora. Zatvorenost konstrukcije tijekom 13. st. slaže se s duhom romanike, koja već po svom stilskom određenju gradi masivne, kompaktne volumene, tek mjestimično perforirane. Veći se prozori otvaraju prema vrhu građevine. Prihvaćanjem novih, gotičkih stilskih izričaja, počinje ne samo otvaranje većih prozora, nego i uporaba novih profilacija, detalja i konstrukcija. Prema kraju 15. st. to su već velike staklene površine, koje uz neke druge pojedinosti (kaljeve peći, zahodi na konzolama) omogućuju ugodnije stanovanje - ugodnije prema pojmovima i mogućnostima srednjeg vijeka. Zatvaranje prozorskih otvora krilima i fiksnim ostakljenjem prešlo je dugi i postupan put, od nikakvog zatvaranja ili masivnih drvenih krila pa sve do ustakljenih krila i fiksnog ustakljenja pojedinih prozorskih otvora. Prekretnica u konstrukciji prozora u našim krajevima je doba oko 1400. god., kad češki majstori donose mnoge nove ideje u načinima građenja. To je omogućavalo i relativno mirno doba, bez ratova. Tijekom 15. st. ove se ideje široko primjenjuju i, što je karakteristično, pojednostavljuju primjenom jeftinijih konstrukcija i redukcijom oblika, koje je na kraju završilo i ukidanjem kamenih šprljaka. Slučajno nadeni ulomci raznih tipova prozora govore o njihovoj raširenosti te o visokoj razini opreme mnogih burgova 13.-15. st. Na žalost, toga je tako malo sačuvano, da nas svaki novo pronađeni ulomak iznenadi, ali i potvrdi građevno djelovanje ljudi u srednjem vijeku u nas. Kasnogotički oblici prozora žive i dalje, u građevinama već novih renesansnih osobina, prilagođeni novim načinima ne samo života, već i novim načinima gradnje fortifikacija - kaštela obranom vatrenim oružjem protiv vatrena oružja, što je već tema za sebe.

kontinentalna Hrvatska; prozori; srednjovjekovna arhitektura; stari gradovi; utvrde

nije evidentirano