hrvatski

Položaj časnika prema zakonskoj regulativi za Vojnu krajinu: Krajiška prava (1754.) i Osnovni krajiški zakon (1807.).

U radu su problematizirane promjene u položaju krajiških časnika u drugoj polovici 18. st. i poč. 19. st. na temelju zakonskih regulativa za Vojnu krajinu – Krajiških prava (Militar Gränitz-Rechten) iz 1754. i Osnovnog krajiškog zakona (Grundgesetze für die carlstädter-warasdiner, banal, slavonische und banatische Militär Grenze) iz 1807. g. Analizirana je uloga i mjesto časnika u procesima militarizacije i protomodernizacije Hrvatsko-slavonske vojne krajine s više aspekata: vojnohijerarhijskog, zemljišnopravnog, pravnostatusnog i socioekonomskog. Težište je stavljeno na promjenu u statusima tradicionalne krajiške elite i s tim povezanim procesom profesionalizacije časničkog sloja s njegovim višestrukim posljedicama. Uspoređeni su statusi viših i nižih te &laquo ; ; ; domaćih&raquo ; ; ; i stranih&raquo ; ; ; časnika u Krajini. Na temelju spomenuta dva pravna izvora utvrđen je proces njihove postupne homogenizacije u jedan prepoznatljivi društveni sloj. Osobita pozornost posvećena je pritom prijelaznim rješenjima kojima oba dokumenta obiluju što upućuje na osjetljivost koju je Dvor pokazivao prema krajiškoj zbilji. Prihvaćana rješenja uvijek su bila rezultat osjetljive ravnoteže između dvorske projekcije i krajiške stvarnosti.

Hrvatska povijest; Vojna krajina; pravna povijest; socijalna historija; vojna povijest

nije evidentirano