Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi

Sveučilišni campus u poslijeratnom planiranju i izgradnji Sveučilišta u Zagrebu 1945.-1950. godine (CROSBI ID 33488)

Prilog u knjizi | izvorni znanstveni rad

Rister, Vanja Sveučilišni campus u poslijeratnom planiranju i izgradnji Sveučilišta u Zagrebu 1945.-1950. godine // Istraživanja o prostoru: zbornik radova znanstvenog kolokvija doktorske godine 2005./06. / Jurković, Sonja (ur.). Zagreb: Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2006. str. 183-193-x

Podaci o odgovornosti

Rister, Vanja

hrvatski

Sveučilišni campus u poslijeratnom planiranju i izgradnji Sveučilišta u Zagrebu 1945.-1950. godine

Sveučilište je važna društvena institucija, povezana s gradom i čini jedan od važnih elemenata urbanog razvoja. Sveučilišta se suočavaju s velikim porastom broja studenata i sve kompleksnijim funkcionalnim zahtjevima svojih ustanova već u međuratnom razdoblju, a pogotovo poslije 1945.godine. Potreba za prostorom širenja, kao i potreba racionalne gradnje, potiče formiranje sveučilišnih sklopova na rubovima gradova, pa tako i Zagreba. Za Sveučilište u Zagrebu u razdoblju od 1947. do 1950. g. planiraju se dva campusa. Projekti se temelje na općim postavkama modernističkoga planiranja grada, formuliranim u Atenskoj povelji CIAM-a, a nastavljaju se na iskustva projekata fakultetskih sklopova Sveučilišta u Zagrebu prethodnoga međuratnog razdoblja. Sklop Tehničkoga fakulteta na Borongaju izgrađuju Vladimir Turina, Zdenko Strižić, Alfred Albini, Božidar Rašica, Juraj Denzler i Neven Šegvić. Izgradnja počinje 1948., ali već 1949. se obustavlja, te cijeli Tehnički fakultet prelazi u sklop novoplaniranoga Studentskoga grada u Dubravi. Urbanističke projekte Studentskoga grada izrađuju Josip Seissel, Bruno Milić i Dragan Boltar, a arhitektonske projekte stambenoga dijela grada Vladimir Zarahović, Melita Viličić, Srebrenka Gvozdanović i Dragica Crnković. Nakon izgradnje prvoga stambenog naselja 1950. godine, nažalost, odustaje se od cijeloga projekta. Teško je utvrditi kakav bi utjecaj izgradnja Studentskoga grada, da je bila završena, imala na razvoj Zagreba, no sigurno bi stvorila drukčije težište u razvoju Zagreba. Neuspjeh izgradnje Sveučilišnoga grada u Dubravi svakako je ostavio trajne posljedice na daljnje planiranje i izgradnju Sveučilišta. Izgradnju su pratila česta odgađanja, novoplanirani urbanistički potezi samo su parcijalno izgrađeni, pa je njihov identitet i utjecaj ostao teško čitljiv u strukturi grada.

Sveučilišni campus, Sveučilište u Zagrebu, Urbanizam i arhitektura, Moderna, Neostvareni projekti

nije evidentirano

engleski

University campuses in post-war planning and building of the University of Zagreb 1945-1950

nije evidentirano

University campus, Zagreb University, Urbanism and architecture, Modernism, Unrealized projects

nije evidentirano

Podaci o prilogu

183-193-x.

objavljeno

Podaci o knjizi

Istraživanja o prostoru: zbornik radova znanstvenog kolokvija doktorske godine 2005./06.

Jurković, Sonja

Zagreb: Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

2006.

953-6229-45-5

Povezanost rada

Arhitektura i urbanizam