hrvatski

Utjecaj navodnjavanja i gnojidbe dušikom na urod i komponente uroda kukuruza

Sve češća pojava klimatskih ekstrema u vidu izostanka oborina, stavlja u prvi plan potrebu korištenja navodnjavanja. Koju količinu vode dodati i u koje vrijeme a uz primjenu odgovarajuće količine dušika a za postizanje uroda najviše kvalitete i kvantitete, bitna su pitanja na koja smo u ovom istraživanju nastojali dati odgovor. Tijekom 2000. i 2002. godine postavljen je poljski pokus kukuruza po split-plot metodi na pokušalištu Poljoprivrednog instituta Osijek u Osijeku. Glavni čimbenik (A) je bilo održavanje sadržaja vode u tlu u 3 stepenice (A1 80-100 % PVK ; A2 65-100 % PVK ; A3 kontrola), a podčimbenik (B) je bila gnojidba dušikom također u 3 stepenice (B1 100 kg N/ha ; B2 150 kg N/ha i B3 200 kg N/ha). Prije postavljanja pokusa, izvršeno je detaljano određivanje fizikalnih i kemijskih svojstava tla, te je određen i kvalitet vode za navodnjavanje. Tijekom vegetacije, dekadno je praćen sadržaj vode u tlu na svakoj varijanti, te se pristupalo navodnjavanju kada se sadržaj vode u tlu spustio na donju zadanu vrijednost na A1 ili A2 varijanti. Obroci navodnjavanja za svaku varijantu određeni su temeljem izračunatih vodnih svojstava tla na kojem je vršeno istraživanje. Navodnjavanje je vršeno samohodnim vučenim rasprskivačem tipa tifon a kao izvor vode za navodnjavanje je korišten zdenac čija je voda kvalitetno bila odgovarajuća za navodnjavanje. Dušik kao podčimbenik u istraživanju dodan je u osnovnoj obradi a dijelom u obradi prije sjetve i kroz prihranu držeći se varijanata gnojidbe (B1, B2, B3). Tijekom istraživanja praćeni su osnovni klimatski pokazatelji (temperatura zraka, oborine, insolacija, relativna vlaga zraka), stanje usjeva te svojstva visine biljke do klipa i metlice. Na kraju vegetacije određene su komponente uroda sa 10 klipova (dužina klipa, broj redova zrna, broj zrna na klipu, masa zrna sa klipa, hektolitarska masa, masa 1000 zrna, suha tvar, randman te sadržaj dušika u zrnu kukuruza). Po završetku vegetacije, izvršena je žetva svake obračunske parcelice te su uzeti uzorci zrna u cilju određivanja sadržaja dušika pojedinoj varijanti navodnjavanja i gnojidbe. Utvrđeno je da je urod kukuruza bio pod značajnim utjecajem godine te u 2002. godini veći za 1, 49 t/ha u odnosu na 2000. godinu. Bez obzira na godinu, signifikantno veći urodi, u obje godine ostvareni su na varijantama najviše razine održavanja sadržaja vode u tlu (80-100 % PVK). Varijanta najviše razine gnojidbe dušikom dala je signifikantno veći urod samo u 2002. godini. Signifikantan do vrlo signifikantan utjecaj navodnjavanja u odnosu na nenavodnjavanu varijantu utvrđen je u obje godine kod svojstava visine do klipa i vrha metlice, mase zrna na klipu i mase 1000 zrna a hektolitrska masa u 2000.godini. U 2000. godini signifikantan utjecaj najviše razine gnojidbe dušikom utvrđen je kod svojstva broja redova zrna na klipu a u 2002.godini signifikantan utjecaj utvrđen je kod svojstava dužine klipa i mase zrna na klipu. Nije utvrđena signifikantna razlika u sadržaju dušika u zrnu kukuruza između pojedinih varijanata navodnjavanja i gnojidbe dušikom. Međutim, svaka viša varijanta gnojidbe dušikom rezultirala je signifikantno većim sadržajem dušika u tlu ali tek u 2002. godini.

navodnjavanje; voda; dušik; urod; komponente uroda

nije evidentirano