hrvatski

Komparativna analiza zaduženosti Hrvatske i zemalja Srednje i Istočne Europe

Zaduženost tranzicijskih zemalja posljedica je veće potrošnje od proizvodnje i štednje. U radu se uspoređuje visina i struktura vanjskog duga Hrvatske sa situacijom u Sloveniji, Mađarskoj, Češkoj, Rumunjskoj i Bugarskoj. Vanjski dug u Hrvatskoj ima tendenciju vrlo rapidnog porasta, stoga se s pravom postavlja pitanje prijeti li Hrvatskoj dužnička kriza. Situacija u Hrvatskoj je zabrinjavajuća jer ona ima najviši udio vanjskog duga u BDP - u, visoki vanjski dug per capita, prekomjerni udio vanjskog duga u prihodima od izvoza i uvoza pa bi doista svako daljnje zaduživanje u Hrvatskoj trebalo ograničiti jer prijeti opasnost od nemogućnosti servisiranja vanjskog duga. Usporedbom sa pokazateljima zaduženosti u Argentini i Brazilu ukazuje se na mogućnost pojavljivanja dužničke krize.

vanjski dug; javni dug; dužnička kriza; servisiranje duga

nije evidentirano