hrvatski

Ovrha pomorskih tereta i hipoteka, Zbornik radova

Glavni istraživač dr. Vinko Hlača s istraživačima na projektu, kao istraživački tim radeći u prikazanim etapama prema planu istraživanja, ostvarili su obrađivanjem zadanih tema u svojim radovima cilj i svrhu istraživanja, čiji će rezultati omogućiti poboljšanje pravne regulative i postupka ovrhe pred sudovima i upravnim tijelima. Svi radovi istraživača koji su objavljeni ili izrađeni u okviru programa istraživanja kroz razdoblje predviđeno ugovorom uvršteni su u ovaj zbornik radova. Radovi u ovom projektu će sasvim sigurno poslužiti kao dragocjen doprinos za usavršavanje propisa u području postupka ovrhe na brodovima s neizbježnim učincima u hrvatskoj sudskoj praksi. To evidentno pokazuje već prvi rad u zborniku suca Vlade Skorupa pod naslovom “ Postupak ovrhe prodajom broda de lege lata i problemska pitanja u svezi s najnižom prihvatljivom ponudom te natponudom” . Rad je objavljen u Zborniku Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Supl. 2., Rijeka, 2002. Rad istraživača Vlade Skorupa na temu ovrhe prodajom broda uvod je u njegovo šire istraživanje ove teme, u okviru njegovog magistarskog rada pod naslovom “ Ovrha na brodu radi namirenja novčane tražbine” . Obrađena tema u ovome magistarskom radu analizira rješenja u poredbenom pravu koja se odnose na ovrhu na brodu radi namirenja novčane tražbine, kritički prikazuje i obrađuje postupovne odredbe hrvatskog Pomorskog zakonika s obzirom na brojne dvojbe u primjeni do kojih dolazi u sudskoj praksi i judikaturi te odredbe Ovršnog zakona koje se odnose na ovrhu na nekretnini radi namirenja novčane tražbine. Njihova supsidijarna primjena u postupku ovrhe na brodu koja se provodi po odredbama Pomorskog zakonika temelji se na odnosu Ovršnog zakona koji je lex generalis prema Pomorskom zakoniku koji je lex specialis, koji se komparativno prikazuje i tumači u magistarskom radu. Zato je u radu osobita pozornost stavljena na postupovna pitanja koja se pojavljuju nakon donošenja rješenja o ovrsi u provedbi ovrhe. U tom djelu rada primjećuje se zavidno poznavanje problematike kao i konstruktivna kritika postojećih rješenja u judikaturi, koje iz vlastitih judikata i slučajeva u sudskoj praksi iznosi u magistarskom znanstvenom radu njegov autor. Iznesena stajališta o pojedinim pitanjima ovrhe radi naplate novčane tražbine ovršnom prodajom broda predstavljaju vrijedan putokaz za hrvatsku judikaturu i doprinos hrvatskoj pravnoj znanosti. Taj se doprinos ističe u glavnom dijelu magistarskog rada, gdje autor znanstveno obrađuje postupak ovrhe na brodu radi namirenja novčane tražbine prema hrvatskom pravu. Prethodi mu uvodni dio u kojemu se govori općenito o ovrsi radi naplate novčane tražbine i o postupku ovrhe na brodu u poredbenom pravu. U završnom dijelu rada daje se moguća recepcija nekih rješenja poredbenog prikaza postupka ovrhe prodajom broda radi namirenja novčane tražbine u hrvatskom pravu i kratki prikaz prijedloga izmjena Pomorskog zakonika. Prema planu istraživanja zadatak istraživača Eduarda Kunšteka njegovim vlastitim izborom bile su teme ovrha i osiguranje, te prijenos prava vlasništva radi osiguranja tražbina prema novelama Ovršnog zakona 2004., koje su znanstveno obrađene i objavljene kao radovi iz programa znanstvenoistraživačkog projekta Ovrha pomorskih tereta i hipoteka. U radu « Ovrha i osiguranje» koji je pretiskan iz autorove knjige Međunarodno građansko postupovno pravo, udžbenika za predmet Građansko postupovno pravo na kojemu je autor voditelj katedre, obrađuje se ovrha kao institut postupovnog prava prema Ovršnom zakonu koja se provodi na stvarima i pravima dužnika radi naplate novčanih potraživanja vjerovnika. Ovrha se provodi na prijedlog vjerovnika u postupku ovrhe kojega propisuje Ovršni zakon općenito i Pomorski zakonik posebno za ovrhu na brodu. Što se tiče osiguranja tražbina vjerovnika, u radu se ukazuje na odredbe Ovršnog zakona koje uređuju tu materiju, osobito u odnosu na privremene mjere radi osiguranja novčane tražbine određene u Ovršnom zakonu i posebice u Pomorskom zakoniku. Zato se u radu naglašava da Pomorski zakonik kao lex specialis u odnosu na Ovršni zakon podrobno uređuje materiju privremenih mjera, osobito privremenu mjeru zaustavljanja broda ili arrest broda. Ovaj institut je od osobite važnosti za međunarodno pomorsko postupovno pravo u pogledu zaustavljanja stranih brodova u domaćim lukama i hrvatskih brodova u stranim lukama. Drugi istraživački rad docenta Kunšteka pod naslovom « Prijenos prava vlasništva radi osiguranja tražbina prema novelama Ovršnog zakona 2003.» objavljen je u Zborniku Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, vol. 25., br. 1, 2004. U radu se analiziraju i uspoređuju odredbe Ovršnog zakona glede sudskog i javnobilježničkog osiguranja tražbina prijenosom vlasništva koje su bile na snazi od njegova donošenja 1996. godine i odredaba noveliranog Zakona 2003. godine, prema kojima je po mišljenju autora ovaj institut bitno izmijenjen u pogledu osiguranja vjerovnikovih tražbina sporazumom o prijenosu prava vlasništva. Autor je primijenio povijesnu i poredbenopravnu metodu, navodeći da fiducijarni prijenos vlasništva predstavlja povijesno najstariji oblik osiguranja tražbina u rimskom pravu, a sličan institut u engleskom pravu je mortgage (legal mortgage i equitable mortgage) kojeg se pojmovno i sadržajno tumači i razrađuje u radu. Njega je prihvatilo i hrvatsko pravo kroz odredbe Pomorskog zakonika koje uređuju ovrhu na brodu upisanom u hrvatski upisnik brodova. U radu « Hipoteka na brodu u hrvatskom pomorskom pravu» anglosaksonski mortgage i hipoteku na brodu u kontinentalnom pravu tematski prema planu istraživanja obrađuje glavni istraživač prof. dr. sc. Vinko Hlača. U uvodnom dijelu rada autor prikazuje povijesni razvoj instituta hipoteke na brodu u hrvatskom pravu kroz proteklo stoljeće do donošenja Pomorskog zakonika 1994. godine i njegove novele 2004. godine. Slijedeći zakonsku regulativu naročito Zakonika iz 2004. godine, autor obrađuje institut hipoteke na brodu tumačeći njegovu zakonsku definiciju, ugovornu i sudsku hipoteku te odredbe o prostiranju i prestanku hipoteke. Analizira se prava i ovlaštenja hipotekarnog vjerovnika, obveze hipotekarnog dužnika, njihove odnose u knjižnom režimu koji za hipoteku na brodu propisuje Zakonik putem upisa u upisnike brodova, te vođenje i postupak upisa koje autor opisuje na kraju rada kojega završava s odgovarajućim zaključkom. Tijekom istraživanja na projektu timu istraživača je pristupio dr. sc. Gordan Stanković, koji je obrađivao glavne teme istraživanja, čiji rezultat su dva njegova rada uvrštena u Zbornik. U radu « Ovrha i osiguranje na brodu i teretu – novosti u svjetlu novog Pomorskog zakonika» , uvodno se govori o razlozima izmjene Zakonika i njegovom nazivlju, te šire o postupku ovrhe i osiguranja na brodu koje institute autor kritički analizira kroz nove zakonske odredbe usklađene s odredbama Ovršnog zakona. Ovaj rad je predstavljen na Savjetovanju o Pomorskom zakoniku Republike Hrvatske i drugim novinama iz područja pomorskog i prometnog prava, koje je organiziralo Hrvatsko društvo za pomorsko pravo i održalo na Brijunima 1. lipnja 2005. godine s posebnim Zbornikom radova sa Savjetovanja. U drugom radu dr. Stanković obrađuje temu izvansudske prodaje broda radi namirenja tražbine osigurane hipotekom na brodu i prodaje broda neposrednom pogodbom u sklopu postupka ovrhe na brodu. Ovaj rad pod naslovom « Izvansudska prodaja broda i prodaja broda neposrednom pogodbom – novi mehanizmi namirenja vjerovnika po Pomorskom zakoniku» , pretiskan iz Zbornika Pravnog fakulteta u Splitu vol. 42., br. 3., 2005., pruža detaljan uvid u novouvedene mehanizme namirenja vjerovnika po novom Pomorskom zakoniku, koje autor opširno razrađuje i prikazuje u svome radu podnaslovima « Izvansudska prodaja broda kao ovlaštenje hipotekarnog vjerovnika» i « Prodaja broda neposrednom pogodbom kao metoda ovršne prodaje broda» . Značenje i važnost tih izmjena u Pomorskom zakoniku autor ističe u zaključku konstatacijom kako je u oba prikazana segmenta prodaje broda mehanizam prodaje broda značajno liberaliziran, čime je učinjen važan korak naprijed bržem, jeftinijem i općenito uspješnijem namirenju raznovrsnih tražbina u pomorskom poslovanju. U zaključku ovoga predgovora što se ovrhe tiče, treba upozoriti da se ovrha provodi na prijedlog vjerovnika na temelju ovršne isprave među kojima mogu biti i strane sudske i arbitražne odluke. Zato je nužno bilo o njima nešto reći, što čini dr. sc. Sandra Debeljak Rukavina osvrtom na ovu znanstveno obrađenu temu u radu istraživača dr. Kunšteka pod naslovom « Priznanje i ovrha stranih odluka» , koji je objavljen u njegovoj knjizi Međunarodno građansko postupovno pravo, čiji je koautor prof. dr. sc. Đuro Vuković.

Ovrha; brod; brodski teret; dražba; teret; zalog; hipoteka; vjerovnik; dužnik; zaustavljanje broda

nije evidentirano