hrvatski

Osnivanje šumskih kultura i plantaža glavnih vrsta drveća poplavnih šuma

Znanstveno područje osnivanje šuma, kao dio cjeline uzgajanja šuma, nalazi svoju punu primjenu kod vrsta drveća poplavnih šuma. Ono se sastoji od triju cjelina koje se istodobno nadovezuju i preklapaju, u skladu s temeljnim postavkama uzgajanja šuma i šumarske prakse. Prvi dio područja osnivanja šuma je šumsko sjemenarstvo. Ono obuhvaća biologiju šumskog sjemena te sjemenarsku tehnologiju (proizvodnju sjemena, skupljanje, doradu, čuvanje, ocjenu kakvoće, manipulaciju sjemenom i dr.). Šumsko rasadničarstvo je drugo područje koje je usko povezano s prethodnim. Bavi se problematikom osnivanja šumskih rasadnika, pripremom sjemena za sjetvu kod onih vrsta drveća koje u rasadniku reproduciramo generativnim načinom, te proizvodnjom i sadnjom reznica za vegetativnu proizvodnju sadnog materijala, najčešće topola i vrba. Isto tako šumsko rasadničarstvo se bavi tehnologijom proizvodnje sadnica i sadnog materijala različitog oblika i dobi, za različite namjene, ovisno o cilju proizvodnje. Pošumljavanje je naredni korak koji se obavlja nakon proizvodnje sadnog materijala. Ono obuhvaća sve spoznaje nužne za osnivanje šumskih kultura i šumskih plantaža te njihovo osamostaljivanje i prerastanje u stabilne sastojine. Poznavanje stanišnih uvjeta (tlo, klima, reljef) i šumskouzgojnih svojstava pojedinih vrsta drveća (biološka svojstva, ekološki zahtjevi, gospodarska i općekorisna obilježja) su temeljne pretpostavke uspješnog osnivanja šumskih kultura i plantaža. Umjetno osnivanje šuma, sadnjom sadnica i sjemena ili sjetvom sjemena, na površinama koje neposredno prije toga nisu bile pod šumom, nazivamo pošumljavanje (Matić i Prpić 1983). Sadnju biljaka i sjetvu ili sadnju sjemena na površinama koje su još pod šumom i na tlima koja nisu izgubila svojstva šumskoga tla nazivamo umjetnom obnovom (umjetnim pomlađivanjem). Iz navedenoga proizlazi da je svako pošumljavanje u stvari povećavanje površina pod šumom ili proširena biološka reprodukcija šuma, a umjetnu obnovu svrstavamo u jednostavnu biološku reprodukciju šuma. Pošumljavanjem osnivamo umjetne šume koje prema načinu osnivanja i intenzitetu gospodarenja nazivamo šumske kulture, intenzivne kulture i šumske plantaže. Šumske kulture osnivamo sadnjom biljaka ili sjetvom/sadnjom sjemena bez prethodne obrade i gnojidbe tla. Intenzivne kulture osnivamo sadnjom biljaka ili sjetvom/sadnjom sjemena s tim da se prilikom sadnje i sjetve obavlja startna gnojidba, najčešće u sadne jame. Šumske plantaže se osnivaju sadnjom biljaka na veće razmake, uz primjenu inteznivnih agrotehničkih postupaka obrade tla (obrada, gnojidba, navodnjavanje tla), na kojem se često pored šumskih vrsta drveća u prvih nekoliko godina uzgajaju i neke poljoprivredne kulture. S glavnim vrstama drveća poplavnih šuma možemo osnivati šumske kulture, intenzivne kulture i šumske plantaže. Na staništima poplavnih šuma najčešće podižemo šumske kulture sa sadnicama topola i vrba, a šumske plantaže samo sa sadnicama topola. Osim toga, šumske kulture osnivamo sa sadnicama poljskog jasena i joha.

šumske kulture i plantaže, poplavne šume, Hrvatska

Rad je tiskan dvojezično: na hrvatskom i engleskom jeziku.