hrvatski

Procjena uspješnosti reintrodukcije europskog smeđeg medvjeda

Magistarski rad napisan je na ukupno 99 stranica teksta i 26 stranica priloga, te sadrži i 33 tablice, 26 slika i 4 priloga. Citirano je 106 izvora iz literature. Djelo ima slijedeća poglavlja: Temeljna dokumentacijska kartica, Basic documentation card, Sadržaj, Uvod, Materijal, Metode rada, Rezultati, Razmatranje, Zaključci, Literaturna vrela, Prilozi, i Životopis. Pisano je prema normama za znanstvene magistarske radove. Europski smeđi medvjed (Ursus arctos) u većini je Europskih zemalja istrijebljen ili je u nestajanju. Danas ih u zapadnoj Europi ima više u zatočeništvu nego u slobodnoj prirodi. Više zemalja zapadne Europe poduzima akcije reintrodukcije te vrste u preostala raspoloživa staništa. Pitanje izbora jedinki za naseljavanje jedan je od bitnih elemenata tih programa. U tome su od posebne važnosti pitanja genetske kompatibilnosti i očuvanosti prirodnih oblika ponašanja. Mogućnost uporabe medvjeda odgojenih u zatočeništvu često je bila razmatrana u pripremama projekata reintrodukcije, ali nikada nije bila znanstveno obrađena. Autorica ovog rada je vlastitim pokusima dokazala da je moguće znatno utjecati na kvalitetu ponašanja medvjeda u zatočeništvu ali je ipak došla do pravilanog zaključka da pokušaji puštanja takovih medvjeda u prirodna staništa ne bi bili opravdani. U Teoretskom dijelu Uvoda je opisana povijest zooloških vrtova i njihovi programi razmnožavanja životinjskih vrsta. Nadalje je detaljno citirana literatura koja opisuje relevantne elemente biologije, statusa i držanja smeđih medvjeda u zatočeništvu. Definiran je pojam “reintrodukcije” uz niz primjera takovih akcija. Posebno je obrađeno pitanje dobrobiti životinja u zatočeništvu i na slobodi. Kao Materijal istraživanja opisani su praćeni medvjedi, te nastambe u kojima su bili držani. u Metodama rada autorica daje popis činilaca relevantnih za ponašanje medvjeda uz okvir za vlastiti upitnik vrednovanja kvalitete nastambi i držanja medvjeda, opisuje standardnu metodu promatranja (“trenutno uzimanje uzoraka”), te statistički postupak obrade podataka. Rezultati su prikazani prema 7 skupina promatranih činilaca, te su izdašno i pregledno tabelarno i grafički potkrijepljeni. U Razmatranju se autorica osvrće na svaku od dobivenih skupina rezultata te njihov značaj analizira s obzirom na izvore iz literature i vlastita iskustva. Tako se uspoređuje okoliš medvjeda u slobodi i u zatočeništvu sa posebnim osvrtom na pokusna obogaćivanja tog okoliša. Nadalje su uspoređivani i analizirani ritam hranjenja i izbor vrsta hrane, društveni činioci, mogućnosti razmnožavanja, mogućnosti izbora mjesta boravljenja, psiho-fizičko stanja životinja, kao i ukupni rezultati originalnog upitnika. Svaki od praćenih oblika ponašanja statistički je obrađen s obzirom na utjecaje nastambi i njihovog saržaja na ukupnu aktivnost medvjeda, neprirodne oblike ponašanja, društveno ponašanje, sezonske promjene i reprodukcijski status. Sve je to raspravljeno u odnosu na kompleksni popis zahtjeva prema vrsti i jedinkama predviđenim za reintrodukciju u slobodnu prirodu. U Zaključcima su kroz 15 točaka sumirani glavni izvorni rezultati i posljedice koje iz njih proizlaze. Opsežnim popisom Literaturnih vrela autorica je dokazala svoje napore da temu što temeljitije obradi, ali i ograničenja postojeće literatura o specifičnim relevantnim pitanjima. Od Priloga posebno treba istaknuti Idejni projekt preuređenja nastambe za smeđe medvjede u Zoološkom vrtu Zagreb, a kao mogućnost neposredne primjene rezultata provedenih istraživanja

smeđi medvjed; reinrtodukcija; ponašanje; zoo

nije evidentirano