hrvatski

Varaždinske uvertire u "Kapucinski 'Glagoljički bolero'"

Baš kao što "Ravelovo majstorstvo u tretiranju forme i orkestralnog virtuoziteta ni jedno djelo ne simbolizira bolje od Bolera (1928), (...) tog velikog orkestralnog crescenda na jednu jedinstvenu temu ritmički vanredno iscizeliranu" * — (para)citatno-metaforički izrazni sklop" kapucinski 'glagoljički Bolero' "najbolje simbolizira impresivan ritmički 'crescendo', ne samo dosadašnjih (Varaždin 1986. g., Karlobag 1994. g., Škofja Loka 2002. g.)**, već i najnovijih autoričinih otkrića glagoljice u knjižnicama kapucinskih samostana: u Rijeci i Karlobagu 2005. g. Svako od tih otkrića — dosada su to, npr.: 10 rukopisnih fragmenata i 20 pergamentnih ostrižaka hrv.glag. kodeksa na pergameni (uglavnom misala iz 14. i 15. st.), te minijaturna biblioteka rimskih Propagandinih izdanja tiskanih hrv.glag. misala iz 17.-19. st. — zahvaljujemo upravo "varaždinskim uvertirama", 'orkestriranim' u varaždinskom kapucinskom samostanu kao osobni angažman otaca kapucina: Bone Zvonimira Šagija (1986.) ; Mirka Kemiveša (1994.) ; Angela Kralja (1999.) ; Mirka Kemiveša i Ante Logare 2005. g. Od prvih inspirativnih impulsa za uvodno profiliranje tematsko-istraživačkoga kompleksa Kapucini i hrvatskoglagoljska tradicija (Die Kapuziner und die kroatisch-glagolitische Tradition) na skupu International Medieval Congress (450-1500), Leeds (Engleska) 1995. g. — sve do dvominutna predstavljanja, tek otkrivena, glagoljičkoga blaga u HTV-emisiji "Naše malo misto", emitiranoj uživo iz kapucinskoga samostana u Karlobagu 24. 8. 2005. g. — svako otkriće, samo po sebi, postaje nova "varaždinska uvertira" u sve kompleksniji spoznajni crescendo "kapucinskoga 'glagoljičkog Bolera'" ... * E. Auer Sedak, Ravel. U: Muzička enciklopedija 2/K-Æ ; (Zagreb: Leksikografski zavod FNRJ) 1963, 466. ** A. Vlašić-Anić, Glagoljica u knjižnicama kapucinskih samostana. U: Glagoljica i hrvatski glagolizam (Zagreb-Krk: Staroslavenski institut - Krčka biskupija), 2004, 341-354. Varaždin Overtures into the "Capuchin 'Glagolitic Bolero'". Just as "Ravel’s masterly skill in treating the form and orchestral virtuosity may best be observed in Bolero (1928), [… ] the great orchestral crescendo that has only one musical theme exceptionally well rhytmically enchased" * — the (para)cited-metaphorical expression "Capuchin 'Glagolitic Bolero'" best represents the impressive rhythmic 'crescendo' of not only past (Varaždin, 1986 ; Karlobag, 1994 ; Škofja Loka 2002) , ** but also the latest author’s discoveries of glagolitic script in the libraries of Capuchin Monasteries: in Rijeka and in Karlobag in 2005. For each of these discoveries — to give a few of examples: the 10 handwritten fragments and 20 parchment clippings from a Croatian Glagolitic codex of parchment (mostly missals from the 14th and 15th centuries), and the miniature library of the Roman Propaganda’s publishings of the printed Croatian glagolitic missals from the 17th and 19th centuries — we may give thanks precisely to the "Varaždin overtures", as "orchestrated" in the Capuchin monastery in Varaždin by personal engaments of the following Capuchin fathers: Bono Zvonimir Šagi (1986) ; Mirko Kemiveš (1994) ; Angel Kralj (1999) ; Mirko Kemiveš and Ante Logara (2005). From the very first inspirational incentives for the preliminary defining of the topic and research of Capuchins and the Croatian Glagolitic Traditions (Die Kapuziner und die kroatisch-glagolitishe Tradition) at the International Medieval Congress (450-1500) in Leeds (England), in 1995 — until the two-minute presentation of the newly discovered glagolitic treasure on the Croatian Television’ s amusement show "Naše malo misto", broadcast live from the Capuchin monastery in Karlobag on August 24th, 2005 — each discovery becomes itself a new "Varaždin overture" into the ever more complex crescendo in acquiring knowledge about the "Capuchin 'Glagolitic Bolero'" … Translated by: Boris Anić

Varaždin; uvertira; glagoljica

nije evidentirano