hrvatski

Važnost funkcionalnih karakteristika u selekciji nogometaša

U mlađim dobnim skupinama mjerenje funkcionalnih sposobnosti pomaže prilikom praćenja razvoja mladih nogometaša te u njihovoj selekciji. Dječaci se danas sve ranije uključuju u proces redovitog treninga i proces selekcije postaje sve istaknutije pitanje. Cilj ovog rada je utvrđivanje osnovnih fizioloških karakteristika mladih nogometaša i utvrđivanje koja od mjerenih karakteristika može pomoći u procesu selekcije. Istraživanje je provedeno na uzorku od 47 nogometaša u dobi od 15 do 17 godina. Svi nogometaši određeni za testiranje bili su članovi nacionalnih selekcija u svom uzrastu. Uzorak je podjeljen u dvije podgrupe: jednu (N=25) koja je bila sastavljena od igrača koji su poslije juniorskog perioda nastavili igrati u klubovima prve lige u Hrvatskoj ili nekoj od Europskih zemalja (Italija, Njemačka, Velika Britanija) i duga (N=20) koja je obuhvatila sve koji nisu uspjeli zaigrati u tom rangu. Razlike između te dvije grupe analizirane su Studentovim T-testom. Izmjerene su visina i masa tijela ispitanika, spirometrijske varijable (forsirani vitalni kapacitet, sekundarni kaoacitet FEV1, Tiffeneau-ov indeks), te jakost i brzina dominantne ruke i noge. Apsolutni i relativni volumen srca, kao i srčani indeks, određeni su modificiranom metodom prema Rohrer-u i Kahlstorf-u. Maksimalni primitak kisika i pridružene kardiorespiracijske varijable mjerene su direktno aparaturom Ergo-pneumotest (E.Jaeger) tokom progresivnog testa opterećenja na pokretnom sagu. Prosječna visina mladih nogometaša je 175.7 cm, a masa 66.2 kg što je u skladu s normativnim vrijednostima Hrvatske populacije za ovaj uzrast. Spirometrijske karakteristike su vrijednosti značajno iznad veličina koje se mogu predvidjeti obzirom na masu i visinu tijela. Apsolutni i relativni primitak kisika značajno su iznad prosječnih vrijednosti normalne populacije i blizu gornjih granica vrijednosti koje su zabilježili istraživači kod mladih sportaša u drugim sportovima. Apsolutni primitak kisika bio je vrlo sličan vrijednostima zabilježenim kod seniora u Hrvatskoj, ali relativno su mladići bili značajno bolji. Nakon što je uzorak podjeljen u dvije grupe moglo se uočiti da su mladići koji danas igraju u višem natjecateljskom rangu bili viši i teži od svojih vršnjaka, imali su i bolji aerobni kapacitet i mjere respiracijske funkcije, imali su veći volumen srca i veću brzinu dominantne noge. Statistička analiza razlika pokazala je da su samo razlike visine tijela i aerobnog kapaciteta bile značajne. Može se zaključiti da aerobni kapacitet može poslušiti u selekciji nogometaša u uzrastu od 15 do 17 godina.

Funkcionalne karakteristike ; selekcija ; nogometaši

nije evidentirano