hrvatski

Versificirane svetačke legende u pjesmarici bratovštine Svih svetih

Pjesmarica bratovštine Svih Svetih dokaz je da književni spomenici na hrvatskom jeziku u Korčuli sežu u daleki srednji vijek. Sačuvani tekst potječe iz 17. st. To je nepotpun prijepis starijeg izvornika iz 15. st. Sadržaj sačuvanog pjesništva sastoji se od nekoliko pjesama nabožnog sadržaja rasporedenih na pojedine 'nedjelje' i na kraju jedna s naslovom "Molitua Svete Oršule". Vid Vuletić-Vukasović prvi je objavio pjesme ove bratovštine. Stara pjesmarica bratovštine Svih svetih iz koje je Vukasović prepisivao ove pjesme izgubljena je, a umjesto nje je u upotrebi prijepis, najvjerovatnije iz 18. st. Pjesme iz korčulanskih pjesmarica uglavnom su vezane uz običaje i blagdane, namijenjene potrebama bratimskih udruga, izvodene kroz pjesmu i recital. Pjesma o sv. Mihailu "Mihaile preblazeni", prva u Vukasovićevom prijepisu, ima više karakter molitve nego legende. Opjevan je sv. Mihovil kao anđeoski vojvoda i pobjednik nad Sotonom. U pjesmarici se nalazi i versificirana legenda o sv. Katarini koja je koncipirana poput priče. Ima svoj sadržaj, glavne likove, eksterijer, interijer i konačno poruku koja je u skladu s kršćanskom dogmom. U starinskom rukopisu nalazi se i pjesma o sv. Martinu, primitivna varijanta svetačke legende o životu Martina Tourskog. Molitva sv. Franciska sugestivna je i prava svetačka legenda o životu Franje Asiškog. Poslijednja versificirana legenda u Vukasovićevoj pjesmarici nosi naziv "V jedanaestu nedelju okolo sv. Mikule" i posvećena je slavljenju sv. Mikule, odnosno Nikole. Osim navedenih, u starom prijepisu ove pjesmarice nalaze se još i legende o sv. Luciji, sv. Barbari i sv. Josipu, što ukazuje na izuzetnu prisutnost ove vrste srednjovjekovnog duhovnog pjesništva u najstarijoj pjesmarici grada Korčule.

bratovštine; legende; pjesmarice

nije evidentirano