hrvatski

Mogućnosti primjene solidifikata naftnog podrijetla u poljoprivredi

Od kada je čovjeka od tada egzistiraju i promjene u okolišu. Tijekom milijuna godina razvoja čovječanstva te su promjene bile spore i neznatne, no s pojavom industrijalizacije (u poljoprivredi pojave pluga odnosno obrade tla), te su promjene sve izrazitije. U isto vrijeme broj ljudi na Zemaljskoj kugli u posljednjih 150 godina, od jedne milijarde koliko je bilo oko 1850. godine došao je na 6, 25 milijardi koliko nas je danas. Na žalost, znaci koji ostaju iza ljudske djelatnosti ukazuju da čovjek koristi prirodu samo egocentrično, prilagođavajući sve svojim potrebama i jače opterećujući okoliš. Jedna od najdrastičnijih posljedica koja ostaje iza čovjeka u okolišu je otpad. Što je otpad? Odgovor na ovo pitanje vjerojatno bi svatko dao na svoj način. No, najkraće rečeno, otpad je temeljni problem opstanka civilizacije na ovoj Planeti. Prema Zakonu o otpadu RH (NN, 178/2004) riječ je o tvarima i predmetima određenih kategorija propisanih provedbenim propisom navedenog Zakona, koje posjednik odbacuje, namjerava ili mora odbaciti. Jedna od posljedica naftnih bušenja je i otpad, tj. solidifikat naftnog podrijetla koji se sastoji od nabušenih čestica stijena i niz otpadnih fluida koji se koriste u tehnološkom postupku bušenja. Navedeni solidifikat sadrži različite kemijske spojeve, među kojima i one koji spada¬ ; ; ju u ekološki rizične odnosno toksične tvari. Da bi se utvrdilo koliko ovaj materijal može biti štetan po okoliš, najprije tlo i vodu, a zatim i biljke koje se uzgajaju na tlu, budući preko tla onečišćivači - polutanti ulaze u lanac animalne i humane ishrane s nepoželjnim posljedicama po konzumente, prišlo se istraživanju ovog problema. Na Agronomskom fakultetu u Zavodu za opću proizvodnju bilja u jesen 2003. godine postavljen je stacionarni vegetacijski pokus. U ovom radu prikazan je samo manji dio rezultata istraživanja uzgajanih usjeva: ozime pšenice, ozimog ječma i soje pri različitom stupnju solidifikata naftnog podrijetla u tlu. Kroz istraživanja praćene su promjene mehaničkog sastava i kemijskog kompleksa tla (reakcija tla, promjene biljci pristupačnoga fosfora i kalija, sadržaj organske tvari, ukupnih i mineralnih ulja, teških kovina, policikličkih aromatskih ugljikovodika), ali isto tako i ostvareni prinosi uzgajanih usjeva, kao i promjene sklopa biljaka, te koeficijent transporta teških kovina od tla preko biljke do zrna.

solidifikat; promjene u tlu; prinos; usjevi

nije evidentirano