hrvatski

Agroekološki elaborat stanja tala s projektom rekultivacije bušotinskih radnih prostora i isplačnih jama polja Osekovo /Stružec/ (O-1 ; O-2 ; O-53 ; O-104 i O-119)

Temeljem provedenih temeljnih kemijskih analiza (reakcija tla, sadržaj organske tvari, biljci pristupačni fosfor i kalij), sadržaja teških kovina te opterećenosti tla ukupnim i mineralnim uljima nameće se zaključak da nije došlo ni do kakvih promjena u tlu (do promatrane dubine od 0, 3 metara) uzrokovanih radom istraživanih bušotina u ovom elaboratu. Utvrđene vrijednosti se relativno razlikuju (isti razred opskrbljenosti i u uzorcima tla s bivših isplačnih jama i u uzorcima tla uzetim u okružju isplačnih jama). Sadržaj teških kovina i mineralnih ulja do dubine od 0, 3 metara na mjestu bivših bušotina – isplačne jame ukazuje da se njihova vrijednost ne razlikuje u odnosu na okolno poljoprivredno/šumsko tlo. Sva uzorkovanje u pogledu sadržaja onečišćenja tj. teških kovina kreću se u granicama I razreda (čisto tlo) ili II razreda (tlo povećane onečišćenosti). Iz ovog okvira jedino odudara nikal koji je utvrđena u dva uzorkovanja u velikoj onečišćenosti (III razred). No i ova vrijednost dozvoljava uzgoj poljoprivrednog bilja uz pojačane mjere zaštite. Uz zahvate vezane za podizanje razine organske tvari na bivšem bušotinskom radnom prostoru, također bi trebalo povisiti i razinu biljci pristupačnog fosfora i kalija redovitim agrotehničkim mjerama koje se provode na obradivim površinama u okružju bivših bušotina Osekovo. Razlog zašto samo navodimo prostor bušotine Osekovo 1 je vrlo jednostavan. Ostale bušotine ili su smještene u šumi (Osekovo-2) ili se koriste kao vrlo ekstenzivni pašnjaci (Osekovo-52) ili je u njima razina biljci pristupačnih hranjiva vrlo visoka budući se koriste kao vrtovi (Osekovo-119) Iz toga razloga mjere popravke tražimo samo da se provedu na Osekovo-1. Potrebite količine kompleksnog mineralnog gnojiva najjednostavnije bi bilo dodati kroz osnovnu obradu tla odnosno pripremu sjetvenog sloja za sjetvu uzgajanih usjeva. Zreli stajsko gnoj bi trebalo u tlo unijeti ili sa zahvatom osnovne obrade (plugovima) ili sa dopunskom obradom (tanjuračom). U ovom elaboratu trebala je biti obrađena i bušotina Osekovo 104. Razlog zašto ona nije uključena u ova istraživanja vidljiv je na slici 4c str. 24 ovoga elaborata. Na bušotinskom radnom prostoru nalazi se divlja deponija otpada. Iz toga razloga u ovakvim slučajevima odustajemo od uzorkovanja budući je vrlo teško i nezahvalno tumačiti ovakve rezultate. Ako bi se pojavilo povećano onečišćenje vrlo je teško razgraničiti da li je to onečišćenje uzrokovano rudarskim radovima vezanim uz bušotinu ili bačenim starim akumulatorima koji se između ostalog mogu vidjeti na ovakvim divljim odlagalištima. Budući smo na žalost imali priliku često vidjeti ovakve situacije s deponijama otpada na bušotinskim radnim prostorima to je problem koje bi naručitelj ovog Elaborata trebao pokušati riješiti sa lokalnom zajednicom. Budući je pravno vlasnik površine INA-Industrija nafte pa odgovara za stanje na toj površini. Temeljem navedenog smatramo da se površine bivših isplačnih jama odnosno bušotinskih krugova mogu vratiti bivšim vlasnicima uz provođenje navedenih zahvata rekultivacije.

tlo; onečišćenje; naftne bušotine; rekultivacija

nije evidentirano