hrvatski

Holistički i semantički pristup aktivnoj rečeničnoj konstrukciji

U ovom se članku prikazuju tri teorije koje smatramo relevantnim za definiranje aktivne rečenične konstrukcije. U uvodnom dijelu obrazlaže se Dixonovo razlikovanje "split-S" i "fluid-S" obrazaca kao dvaju temelnih tipova rascjepa ergativnosti izazvanog semantičkom prirodom glagola. Budući da se na tu razliku referira većina autora, možemo je smatrati općim mjestom ove teme. Drugi dio posvećen je globalnoj tipologiji Johanne Nichols koja je, polazeći od Klimovljeve pretpostavke da se određena jezična obilježja grupiraju tvoreći tipove, ispitala korelacije rečeničnog ustrojstva, tipova morfološkog obilježavanja, morfološke složenosti i rečeničnog poretka, te korelacije između tih jezičnih obilježja i drugih kategorija. Otkriće korelacijskog lanca HM morfologije, niže složenosti i ustrojstva tipa "split-S", te korelacijskog lanca DM morfologije, visoke složenosti i ustrojstva tipa "fluid-S", za nas je bitno iz dva razloga. Prvo, u svjetlu novih spoznaja mogućnost definiranja tzv. 'aktivnog jezičnog tipa' ne izgleda više uvjerljivom. Drugo, potvrđuje se tipološka razlika "fluid-S" i "split-S" obrazaca. U trećem dijelu prikazuje se rad Marianne Mithun. Iako i ostali autori ističu semantičku utemeljenost sintaktičkih obrazaca o kojima je riječ, jedino se Marianne Mithun posvetila analizi raznovrsnosti semantičkih kriterija temeljem kojih se javljaju specifične gramatičke razlike među konstrukcijama u pojedinim jezicima. Pritom je uočila dva osnovna sistema- jedan koji je utemeljen prvenstveno na leksičkom aspektu glagola ona naziva "aktiv/stativ" ili "aktivni" obrazac, a drugi koji se temelji na semantičkim obilježjima sudionika (vršitelja i trpitelja) ona naziva "agens/pacijens" ili "agentivni" obrazac. U zaključku na kraju članka, osvrtom na sličnosti i razlike u pristupu ovoj temi, otkrivaju se i načelne razlike između formalno sličnih konstrukcija koje autorice i autor opisuju. Dixonov "split-S" i Mithunin "aktivni" obrazac motivirani su glagolskom semantikom, jer gramatikaliziraju leksičke kategorije glagola, dok su Dixonov "fluid-S" i Mithunin "agentivni" obrazac motivirani imenskom semantikom, jer kodiraju imenske semantičke uloge. Grafički prikaz na kraju ovoga rada ujedno je i njegov slikovni sažetak.

ergativnost; aktivna rečenična konstrukcija; holistički pristup; semantički pristup

nije evidentirano