hrvatski

Trg na rubu povijesne jezgre - granice povijesnog središta

Opasnosti svođenja povijesne supstancije na povijesnu jezgru autorica suprostavlja koncept širenja povijesnog središta heterogenim oblikovanjem. Razriješavanje problema trga koji se stvorio uz rub povijesne jezgre Splita povod je raspravi o obvezama koje stoje prema višeznačno složenoj urbanoj strukturi. Ovim se radom želi identificirati i nadograditi metodološki pristup koji se zasniva na ambivalentnosti, odnosno simultanom djelovanju u istom prostoru i vremenu različitih elemenata urbane strukture. Pad kulture grada evidentan je u trenutku kada grad više ne može svojom kulturom asimilirati svoj rast u jedinstvo urbanog prostora. Preinstitucionaliziranost procesa ljudskih međuodnosa pridonosi nesvjesnom prihvaćanju zadanih modela “ velegradskog” stila života, stoga rast grada, uz velika obećanja prati avet nekritične povodljivosti u okruženju apatije i antipatije. Kada rast grada prijeđe određene granice, razlika između centra i predgrađa se pretapa u cijeli niz prijelaznih oblika, a povijesno središte se povlači prema samom srcu grada, povijesnoj jezgri. Povijesna jezgra, kao zaštićeni spomenik ne slijedi razvoj gradskog središta. Šire gradsko središte pak, nezaštićeno, s gradskom strukturom nastalom u zadnja dva stoljeća doživljava transformacije koje prijete reduciranjem te strukture na jednostavne i proste oblike. Bogatstvo povijesne jezgre jest u jedinstvu objekta-spomenika i anonimnog povijesnog okruženja, i kuća ne mora biti velike arhitektonske vrijednosti da da svoj doprinos vrijednosti cjeline. Razvoj grada je kompleksna struktura s koherentnom tradicijom koja arhitekturu obvezuje ; arhitektura se sastoji od preciznih operacija umetnutih u prostorne strukture. Naše vrijeme sumnja u velike ideje i propisana pravila, stoga je sloboda djelovanja manje spektakularna, ali je svakako partikularnija i personalnija. Ova rasprava se odnosi na jedno posebno mjesto - trg na rubu povijesne jezgre. Split ima relativno malu povijesnu jezgru. Mjerilo srednjovjekovnog grada i mjerilo izgradnje novih stambenih zona sumjerljivo je kroz mjerilo klasičnog gradskog središta. Stoga u Splitu treba ojačati, nadopuniti “ građansku” strukturu širenjem gradskog središta. Riješenjem za Trg Gaje Bulata u Splitu štovani su svi prisutni autorski otisci. Za poslijedicu, slijedom teorije malih pomaka, ovim rješenjem su promovirana nova prostorna težišta kao doprinos konceptualnoj heterogenosti oblikovanja. Ne radi se o dizajniranju sasvim novog environmenta. Radi se o nadopuni i promjeni onog što već postoji, o interakciji heterogenih djelova.

povijesno središte; Split; trg; urbana rekonstrukcija

nije evidentirano