hrvatski

Inventarizacija i analiza kulturnog krajolika na području Vukomeričkih gorica

Krajobraz je po svojoj ljeptoi i orginalnosti, jedinstvenosti i svojstvenosti ono što usmjeruje čovjekova kretanja, mjesto gdje on nalazi sreću i mir, i objekt čovjekova ponosa. Krajobraz usmjerava naše djelovanje, izaziva emocije i razvija naš estetski kriterij. Prihvaćamo ga najprije osjećajima,pa tek onda razumom. Upravo to što smo jedino biće s razumom, i što nam je dana dominacija nad stvarima, obvezuje nas da stvorimo kulturu koja može i mora ostati u relativnoj harmoniji s prirodom. Čovjek je ekscentrik u prirodi (Rolston, H., 1993., str. 28). On mora obogatiti svoj okoliš, ali ga najprije mora početi cijeniti. On je ono svjesno u prostoru, i ono što uvijek ima svoje mjesto. On vodi glavnu ulogu u oblikovanju ljudskog staništa i to mora raditi u skladu sa prirodnom filozofijom i mora uskladiti svoje želje sa esencijalnim prirodnim procesima. Kulturni krajolik jest ljudsko stanište i radna okolina. Rezultat je aktivnosti svih njegovih "stanovnika", od prirodnih procesa i bioloških vrsta do samog čovjeka. Kao takav on se kontinuirano mijenja, u korak s promjenama stambenih, socijalnih i ekonomskih uvjeta, promjenama u procesu obrade, alata, tržišta i ponašanja, općenito, ljudskotg načina života i rada u krajobrazu (Marušić J., 1996., str.3).

krajobrazna arhitektura; kulturni krajolik;

nije evidentirano