hrvatski

Institucije državne uprave NR / SR Hrvatske od 1945. do 1990. godine

Predmet rada je povijest institucija državne uprave NR / SR Hrvatske u razdoblju od 1945. g., svršetka II. svjetskog rata, do 1990. g., odnosno osamostaljivanja RH kao države. U uvodnom će dijelu biti objašnjeni osnovni pojmovi, terminologija, određene vremenske granice, kao i ograničenje na organe državne uprave (tijela izvršne vlasti) u strogom smislu te riječi. Poznavanje povijesti i djelokruga rada određenog organa uprave polazna je točka cjelokupnog rada arhiva i arhivista, te pružanja preciznih i smislenih znanstvenih informacija korisnicima arhivskoga gradiva. Zadatak je arhivske znanosti proučavanje ustrojstva i funkcija onih tijela iz čijeg je rada i djelovanja nastalo arhivsko i registraturno gradivo, a poznavanje povijesti institucija preduvjet je svakog arhivskog stručnog rada. U hrvatskoj se arhivistici o ovoj temi do sada malo pisalo. Dat će se, na temelju objavljenih pravnih izvora i literature, kontekst u kojem su djelovale institucije državne uprave, sustav i promjene državne uprave, te promjene ustrojstva i djelokruga ministarstava, sekretarijata i komiteta i organa državne uprave u cjelini. Obradit će se razvoj, legislativa i nadležnosti Sabora i njegovim vijeća ; Izvršnog vijeća Sabora i njegovih tijela ; ministarstava / sekretarijata / komiteta... relevantni zakoni, promjene naziva, ukidanja i osnivanja, nadležnosti, tijela u sastavu… .Iako su institucije državne uprave samo jedan dio ukupne državno-pravne povijesti Hrvatske proučavanje njihova razvoja važno je za proučavanje razvoja NR/SR Hrvatske. Proučavanje razvoja državne organizacije ima iznimno praktičnu vrijednost za djelatnost pojedinih tijela državne i javne vlasti, posebice onih čiji temeljni zadaci i djelokrug rada zahtijevaju sustavno praćenje određenih aspekata razvoja državnih tijela. Dobar su primjer državni arhivi – ustanove za čuvanje, zaštitu, obradu i korištenje arhivskoga gradiva. Ta se važnost prvenstveno odražava u usmjeravanju istraživanja i studija o registraturnom i arhivskom gradivu fondova ukinutih stvaratelja. Poznavanje povijesti institucija preduvjet je svakog arhivskog rada. Rad arhiva i obavljanje povjerenih im zadaća nije moguće bez potpunog i preciznog poznavanja i praćenja nastanka, razvoja i ukidanja stvaratelja, odnosno svakog tijela državne uprave i svega onoga što čini sadržaj njegove djelatnosti, njegovih osnovnih zadaća. Temeljito poznavanje povijesti institucija preduvjet je razvoja arhivske znanosti. Proučavanje državne organizacije važno je i za pravo, posebice upravno.

Hrvatska; povijest; uprava; institucije; povijest institucija; stvaratelji gradiva; arhivista znanost

nije evidentirano