hrvatski

Usporedba različitih sustava obrade tla u proizvodnji soje i ozime pšenice u Slavoniji

U razdoblju od 2002. ? 2004. godine provedena su istraživanja u primjeni tri različita sustava obrade i njihovom utjecaju na proizvodnju soje [Glycine max. (L.) Merr.] i ozime pšenice (Triticum aestivum L.) on Gleyic Podzoluvisol na području središnje Slavonije, gospodarstvo Lila. Primijenjeni su sljedeći sustavi obrade tla: konvencionalni, konverzacijski i no-till. Cilj istraživanja je bio odrediti utjecaj sustava obrade tla na urod, utrošak energije i ljudskog rada. U prvoj godini najveći prinos je postignut u proizvodnji soje primjenom no-till sustava i iznosio je 3.07 Mg ha-1, primjenom ostalih sustava obrade tla zabilježen je manji prinos, ali ne značajno različit. U drugoj godini primjenom no-till i konvencionalnog sustava obrade postignut je prinos ozime pšenice u iznosu od 6.79 Mg ha-1 i 6.49 Mg ha-1, usporedba i razlika u odnosu na reducirani sustav obrade je statistički značajan na razini vjerojatnosti p? 0.05. Primjena konvencionalnog sustava je potvrdila najveću potrošnju goriva od 57.46 L ha- 1 u proizvodnji soje i 54.50 L ha-1 u proizvodnji ozime pšenice. Usporedba sustava obrade s obzirom na utrošak energije u proizvodnji pokazuje da je reducirani sustav obrade tla omogučio uštedu od 31, 8% kod soje, te 32, 5% kod ozime pšenice. No- till sustav je uštedio čak 90, 2% energije u proizvodnji ozime pšenice. Usporedba utroška ljudskog rada računanog po toni zrna pokazuje da se primjenom reduciranog sustava obrade ušteđuje 31, 6% odnosno 26, 4% ; dok se primjenom no-till sustava može uštedjeti 88, 2% I 88, 1%. Ekonomska analiza pokazuje da je prag rentabilnosti kod reduciranog i no-till sustava veći od konvencionalnog sustava obrade tla u proizvodnji soje i ozime pšenice.

Utrošak energije ; prag rentabilnosti ; rad ; troškovi proizvodnje ; obrada tla ; prinos

nije evidentirano