hrvatski

Sadržaji obrazovanja i nastave: struktura i kriteriji odabira

Središnje pitanje rada kojim se bavi autor glasi:Kakvo značenje imaju teorijske rasprave o strukturi i kriterijima odabira sadržaja obrazovanja i nastave u reformama kurikula s pedagogijskog znanstvenoteorijskog stajališta? Odgovor na postavljeno pitanje autor traži tematiziranjem suštine spora između Wenigerove teorije Nastavnog plana i programa i Robinsohnove (neuspjele) revizije (sadržaja) kurikuluma, predstavljanjem shvaćanje Johnsona (Johnson (1967a, 1967b, 1969) o tom pitanju u okviru kurikularne tardicije i shvaćanja Klafkija u okviru didaktičke tradicije, isticanjem doprinosaova tih dvaju shvaćanja teorijskoj refleksiji pitanja strukture i kriterija odabira sadržaja obrazovanja i nastave. Uz navođenje nekih suvremenih istraživanja u ovom području (primjerice istraživanja Schotta) autor traganje za odgovorom na postavljeno pitanje dovršava upućivanjem na značenje dvaju egzemplarnih teorijska shvaćanja strukture i kriterija odabira sadržaja za primjerenije i uravanoteženije utemeljenje reformi (sadržaja)obrazovanja i na znanstvenoj teorijsko-metodološkoj i na nastavno-praktičnoj razini. Pedagogijska perspektiva u legitmiranju reformi obrazovanja ogleda se ponajprije u tome što polazna točka te perspektive čine sadržaji (struktura i kriteriji njihova odabira) obrazovanja i nastave u svjetlu vodeće pedagoške ideje – obrazovanja. Jer, sadržaj odgoja i obrazovanja je jedan od temeljnih pojmova pedagogijske znanosti.

struktura i odabir sadržaja obrazovanja i nastave; kurikulum i didaktika; obrazovni sadržaj i obrazovna vrijednost (jezgra) sadržaja; logička „ plodnost”; revizije sadržaja kurikuluma; uravnoteženije reforme obrazovanja; pedagogijsko stajališt

nije evidentirano