hrvatski

Usporedni porezni sustavi : Oporezivanje dohotka i dobiti

Intenziviranjem procesa globalizacije, kao i integracijskih procesa, sve više raste važnost poreznih činitelja. Oni su bitni, kako za donošenje investicijskih i lokacijskih odluka, tako i kao kriteriji i standardi demokratskog društva. Postojeći se sustavi stalno ispituju s obzirom na njihovu efikasnost, horizontalnu i vertikalnu pravednost, jednostavnost i transparentnost te fiskalnu izdašnost. I sami navedeni principi stalno doživljavaju svoje reinterpretacije. Može se reći da je porezna reforma konstantan proces, i stoga se ovi sustavi konstantno mijenjaju. Isto je tako konstantno preispitivanje pozicije Hrvatske u navedenom međunarodnom poreznom okruženju. Posebno su složeni upravo sustavi oporezivanja dohotka i dobiti (kao oblika dohotka koji se obuhvaća posebnim porezom – porezom na dobit). Navedeni porezni oblici, osim svoje ekonomske i socijalne važnosti, imaju i izraženo fiskalno značenje. Njihov udio za države OECD-a u ukupnim prihodima od poreza (uključujući doprinose za socijalno osiguranje) iznosi u prosjeku oko četvrtinu, odnosno desetinu (za Hrvatsku su iznosi, naravno, manji i iznose oko desetine, odnosno dvadesetine poreznih prihoda). U svjetskoj su znanstvenoj javnosti prilično rijetki i sami članci, a kamoli knjige iz područja komparativnog oporezivanja jer se radi o temi koja je izuzetno aktualna, no prilično složena i doživljava konstantne izmjene. U Hrvatskoj se ovo područje rijetko obrađuje. Posebno su rijetki udžbenici iz ovoga područja, kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj. Cilj udžbenika Usporedni porezni sustavi - Oporezivanje dohotka i dobiti je odgovoriti na pitanje u kojoj se mjeri teoretski modeli poreza na dohodak i dobit primjenjuju u razvijenim državama i tranzicijskim državama u kojem smjeru idu odstupanja i kakvi su najnoviji trendovi. Nadalje, cilj je pozicionirati i hrvatski porezni sustav, kako s obzirom na teoretske modele-ideale, tako i na međunarodno okruženje. Konačni je cilj rada i usporedna analiza poreznih sustava država EU-a i jugoistočne Europe (u nastavku rada označavat će se kao « ; države regije» ; ) kako bi se ukazalo na ekonomske i socijalne (i ostale) učinke oporezivanja rada i kapitala uključujući privlačnost pojedinih poreznih sustava za investicije. Ovakva usporedna analiza studente (i poslovne ljude) upoznaje s temeljnim karakteristikama inozemnih poreznih sustava i svjetskim trendovima u ovome području te omogućuje njihovo lakše snalaženje u međunarodnom poreznom prostoru. Knjiga nastoji potkrijepiti pretpostavku o nepostojanju čistih modela u praksi i o hibridnosti poreznih sustava koji osim dohodovnih elemenata imaju i sve više elemenata potrošnih modela izravnog oporezivanja, posebice alternativnog modela. Navedeno je naročito izraženo kod tranzicijskih ekonomija, kako novih članica EU-a, tako i država regije. Osim UVODA, koji čini prvi dio i u kojemu su izneseni predmet, ciljevi istraživanja, temeljna pretpostavka te sama struktura rada, knjiga je podijeljena na tri temeljna dijela. U drugome dijelu pod naslovom DOHODAK ILI POTROŠNJA - OSNOVICA IZRAVNOG OPOREZIVANJA sučeljavaju se dva osnovna koncepta izravnog oporezivanja koja su temelji oblikovanja poreza na dohodak i poreza na dobit: dohodovni i potrošni koncept. Navedeno je razrađeno kroz tri tematske jedinice: dohodak kao osnovica izravnog oporezivanja – dohodovni koncept, potrošnja kao osnovica izravnog oporezivanja - potrošni koncept i usporedba dohodovnog i potrošnih modela. Dok se u prve dvije jedinice objašnjavaju dohodovni, odnosno potrošni koncept i njihovi modeli (posebice standardni i alternativni unutar potrošnoga koncepta), treća sučeljava argumente u korist obaju koncepata (i navedenih modela) zaključujući kako navedeno u praksi rezultira hibridnim modelima i prezentirajući dualni porez na dohodak kao svojevrsni konzistentni dosljedni? hibridni model. U trećem se dijelu pod naslovom USPOREDNA ANALIZA POREZA NA DOHODAK donosi usporedna analiza konkretnih poreznih sustava poreza na dohodak koja obuhvaća razvijene i tranzicijske ekonomije, tj. prvenstveno države EU-a i države regije, no i neke druge države OECD-a. U sklopu prve tematske jedinice istražuje se privilegiran položaj dohodaka od kapitala (izuzeće dohodaka od kapitala iz porezne osnovice te primjena koncepta dualnog poreza na dohodak) i flat tax u suvremenim poreznim sustavima. Nadalje, usporedna analiza obuhvaća porezni tretman radne snage, kao i problematiku i praktičnu primjenu poreznih olakšica. U četvrtom se dijelu pod naslovom USPOREDNA ANALIZA POREZA NA DOBIT obrađuju problematika i praktična rješenja problema ekonomskog dvostrukog oporezivanja dividendi te utjecaja poreza na dobit na investicije, odnosno poreznih poticaja investiranju u najširem smislu. Kako bi se problematika što zornije ilustrirala, osim ubačenih tablica, grafikona i shema, dijelovi teksta koji se tiču određenih pojmova, odnosno primjera, oblikovani su kao prikazi u tekstnim okvirima. Za pomoć studentima dodani su i sažeci te kontrolna pitanja.

porez na dohodak ; porez na dobit ; potrošno usmjereno oporezivanje

nije evidentirano