Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Protokol o vodi i zdravlju (CROSBI ID 131969)

Prilog u časopisu | stručni rad

Gereš, Dragutin Protokol o vodi i zdravlju // Hrvatska vodoprivreda, XVI (2007), 171; 21-23-x

Podaci o odgovornosti

Gereš, Dragutin

hrvatski

Protokol o vodi i zdravlju

Protokol o vodi i zdravlju, koji je ratificiralo 20 europskih zemalja, prvi je pravno obvezujući sporazum o vodi i zdravlju. Prvi sastanak stranaka Protokola o vodi i zdravlju, temeljenog na UNECE – ovoj Konvenciji o zaštiti i uporabi prekograničnih vodotoka i međunarodnih jezera iz Helsinkija 1992. godine, održan je od 17. do 19. siječnja 2007. godine u sjedištu ureda UN-a u Genevi. Cilj je prvog sastanka stranaka pretvoriti odredbe Protokola u akcijski plan za sljedeće tri godine. Otpočinju se provoditi ambiciozni programi za prevenciju, zaštitu i smanjivanje bolesti vezanih za vodu. Sastanku su nazočili predstavnici 20 država koje su ratificirale Protokol, predstavnici 17 država promatrača, predstavnici više vladinih i nevladinih organizacija te predstavnici nekoliko UN-ovih organizacija. Protokol o vodi i zdravlju je međunarodni pravni instrument za prevenciju, suzbijanje i smanjenje bolesti prenijete vodom u Europi. Nakon inicijative Europske komisije u tijeku su velike promjene u vođenju Europske politike upravljanja kvalitetom površinskih i otpadnih voda koje je od izuzetnog značaja u zaštiti ljudskog zdravlja. Proizašao je iz potrebe isticanja cjelovitog pristupa smanjenju zagađenja, održavanju i obnavljanju vodenih resursa što doprinosi zaštiti ljudskog zdravlja. Protokol je donesen i usvojen 1999. godine na Trećoj ministarskoj konferenciji o okolišu i zdravlju u Londonu. Cilj ovog Protokola je poticati zaštitu ljudskog zdravlja na nacionalnoj, međunarodnoj i prekograničnoj razini, kroz poboljšanje vodnog gospodarstva, što uključuje vodene ekosustave, putem prevencije, suzbijanja i smanjivanja prisutnosti bolesti koje se prenose vodom. Hrvatska je jedna od zemalja potpisnica ovog Protokola. Iako se provedba Protokola u našoj zemlji tek očekuje, većina njegovih odredbi i ciljeva je već ustaljena dugotrajnom praksom. Protokolom o vodi i zdravlju, kao međunarodnim instrumentom, zemlje potpisnice se obvezuju poduzeti sve prikladne mjere za prevenciju, suzbijanje i smanjivanje bolesti vezanih za vodu za piće u okviru integriranih sustava vodnog gospodarstva kojima je cilj održivo korištenje vodenih resursa, kvaliteta vode u okolišu koja ne ugrožava ljudsko zdravlje, te zaštita vodenih ekosustava. Osim javne vodoopskrbe, zaštita ljudskog zdravlja uključuje i skrb o količinama i kakvoći voda, što je posebno važno za prehrambenu industriju, uzgoj riba, kupanje i rekreaciju, te za uzgoj školjkaša u priobalnom području. Važan doprinos zaštiti zdravlja stanovništva je i preventivna zaštita od poplava. Iskustva iz posljednjih poplava u razvijenim europskim državama ukazala su na problem širenja različitih zagađenja putem poplavnih voda i masovnog dolaska ljudi u kontakt sa zagađenom vodom. Posljedice takvih zbivanja još su uvijek nedovoljno poznate, pa je Svjetska zdravstvena organizacija - WHO pokrenula opsežna istraživanja.

voda; zdravlje; Konvencija o vodama; Helsinki; protokol

nije evidentirano

engleski

Protocol on Water and Health

nije evidentirano

water; health; UNECE Water Convention; Helsinki; protocol

nije evidentirano

Podaci o izdanju

XVI (171)

2007.

21-23-x

objavljeno

1330-321X

Povezanost rada

Građevinarstvo, Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita