hrvatski

Dobrobit i hranidba životinja

Jedno je od primarnih prava životinje da ne budu gladne i žedne. Sa stanovišta dobrobiti za životinje važno je da dobivaju dostatnu količinu hrane odgovarajućeg sastava te da na taj način budu motivirane za prirodno hranidbeno ponašanje. Životinje hranjene hranom neodgovarajućeg sastava s obzirom na potrebe (malnutrition) zbog deficita jednog ili više hranidbenih sastojaka češće istražuju, žvaču i ruju. Takvo se ponašanje može smatrati potragom za hranom, a može rezultirati grizenjem repova kod svinja ili čupanjem perja kod kokoši. Neuravnotežena prehrana jedan je od uzroka koji dovode do šepavosti mliječnih krava. Ako životinje ne dobivaju dovoljnu količinu hrane one su pothranjene (undernutrition), što se pak negativno reflektira na proizvodnju. Sa stanovišta dobrobiti poseban problem predstavlja hranidba životinja selekcioniranih za brzi porast tjelesne mase te visoku proizvodnju mlijeka, jaja ili mesa. Kod rasplodnog podmlatka tako selekcioniranih pasmina unos hrane mora biti ograničen, kako bi se spriječila prerana spolna zrelost koja bi rezultirala reproduktivnim poremećajima i slabim proizvodnim rezultatima. U tu svrhu u obroku se povećava količina sirove vlaknine. Poznavanjem prirodnog hranidbenog ponašanja moguće je stvoriti društveni i fizički okoliš u kome ga životinje mogu ispoljiti. Odgovarajuća hranidba omogućuje dobro fizičko i psihičko zdravlje životinja, što je neizostavni dio njihove dobrobiti.

dobrobit životinja; hranidba; fizičko i psihičko zdravlje životinja

nije evidentirano