hrvatski

Studija izvodljivosti primjene tehnologija energetske učinkovitosti na stambeno-poslovnoj građevini "Agria" Osijek

Svi dosadašnji pristupi problemu projektiranja i izvođenja energetski učinkovitih građevina u Hrvatskoj, uglavnom se mogu svesti na nastojanja da se poveća izolacija zgrada i koriste energetski učinkovitiji prozori. Međutim, pri tome se nije moglo znati i kolike će se energetske uštede stvarno i postići pa je takav pristup bio više proizvoljan i odraz entuzijazma pojedinaca. Za razliku od takvih pristupa, ovom se studijom izvodljivosti po prvi put u Hrvatskoj polazi od unaprijed određenog standarda (odabran je trenutno najzahtjevniji švicarski Minergie standard) koji ograničava ukupnu potrošnju energije u zgradama na 42 kWh/m2 godišnje (za grijanje, potrošnu toplu vodu, električnu energiju i primarnu energiju – predstavljajući tako jednu mješavinu učešća pojedinih energija) i upravo njemu se onda prilagođavaju sve primijenjene tehnologije energetske učinkovitosti. Taj pristup, koji je uobičajen pristup energetici zgrada u razvijenim EU zemaljama, se predviđa i na Lameli 1 Višestambene građevine s poslovnim prostorima u Osijeku, investitora „ Agria“ iz Osijeka. Iako su svi energetski sustavi i tehnologije međusobno povezane, studijom se najprije proračunavaju i primjenjuju oni građevinski elementi i tehnologije koje će u energetskom i ekonomsko-tehničkom smislu dati najpovoljnije rezultate. Zato je primijenjena energetski učinkovita cigla, VIP izolacije, energetski učinkoviti prozori i solarni zidovi kao najsuvremenija tehnološka rješenja na tom području, a sve kako bi potrebna toplina za grijanje zgrade bila što manja. Glavni izvor osiguranja te preostale toplinske energije, odnosno grijanja i hlađenja građevine, je geotermalna dizalica topline, pri čemu se po prvi put u Hrvatskoj primjenjuju vertikalni izmjenjivači topline (sonde) dubine preko 200 m. Kao dopunski izvor topline predviđeni su solarni kolektori koji će osiguravati toplinsku energiju i za grijanje prostora i za potrošnu toplu vodu. Međutim, radi što učinkovitijeg korištenja viškova toplinske energije iz solarnih kolektora, po prvi put u Hrvatskoj se predviđa i sezonsko skladište topline, također najnovije tehnologije ekonomičnog korištenja toplinske energije. Oba izvora toplinske energije su povezana strojno-energetskim tehnologijama (spremnicima i izmjenjivačima topline) u jedan cjeloviti sustav. Nov je i način distribucije energije u stanovima, odnosno po prvi put se primjenjuje i stropno grijanje i hlađenje u stanovima. Pri tome je grijanje niskotemperaturno, a koje sa sustavom ventilacije, kvalitetu i zdravo stanovanje dovodi na najvišu razinu. Sustavom automatskog vođenja procesa su svi tehnološki sustavi povezani u jedan cjelovit sustav. Međutim, kako je zgrada Agrije ujedno i pilot-projekt, preko istog sustava se predviđaju i mjerenja relevantnih veličina (na izmjenjivačima u zemlji, na tehnološkoj opremi, meteorološka mjerenja, mjerenja kvalitete stanovanja, mjerenja vodikove kogeneracije, mjerenja koeficijenata prolaza topline, itd.), a sve u svrhu stjecanja iskustava u hrvatskim prilikama te trasiranja puta prema inovacijama i njihovom transferu prema domaćem gospodarstvu.

energetska učinkovitost; građevina; geotermalna dizalica topline; solarni kolektori; sezonski spremnik topline; mjerenja; automatsko vođenje procesa

nije evidentirano