Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi

Agroekološki elaborat stanja tala s projektom rekultivacije bušotinskih radnih prostora i isplačnih jama bušotina Slatina 2 ; Čađavički lug i Orešac 3 (CROSBI ID 760183)

Druge vrste radova | elaborat/studija

Kisić, Ivica ; Bašić, Ferdo ; Mesić, Milan ; Zgorelec, Željka ; Jurišić, Aleksandra Agroekološki elaborat stanja tala s projektom rekultivacije bušotinskih radnih prostora i isplačnih jama bušotina Slatina 2 ; Čađavički lug i Orešac 3 // Agroekološki elaborat stanja tala s projektom rekultivacije bušotinskih radnih prostora i isplačnih jama bušotina Slatina 2 ; Čađavički lug i Orešac 3 ; Agronomski fakultet, Zavod za opću proizvodnju bilja. 2007.

Podaci o odgovornosti

Kisić, Ivica ; Bašić, Ferdo ; Mesić, Milan ; Zgorelec, Željka ; Jurišić, Aleksandra

hrvatski

Agroekološki elaborat stanja tala s projektom rekultivacije bušotinskih radnih prostora i isplačnih jama bušotina Slatina 2 ; Čađavički lug i Orešac 3

Elaborat Slatina 2 : Mišljenje o rekultivaciji prostora bušotina ; Temeljem provedenih temeljnih kemijskih analiza (reakcija tla, sadržaj organske tvari, biljci pristupačni fosfor i kalij, te sadržaja ugljika, dušika, vodika i sumpora), sadržaja teških kovina te opterećenosti tla ukupnim i mineralnim uljima nameće se zaključak da (ni)je došlo ni do kakvih promjena u tlu (do promatrane dubine od 0, 3 metara) uzrokovanih radom istraživanih bušotina u ovom elaboratu. Utvrđene vrijednosti relativno se razlikuju (isti razred opskrbljenosti i u uzorcima tla s bivših isplačnih jama i u uzorcima tla uzetim u okružju isplačnih jama). Sadržaj teških kovina i mineralnih ulja do dubine od 0, 3 metara na mjestu bivših bušotina – isplačnih jama ukazuje da se njihova vrijednost ne razlikuje u odnosu na okolno poljoprivredno tlo. Sva uzorkovanje u pogledu sadržaja onečišćenja tj. teških kovina kreću se u granicama I razreda (čisto tlo) ili II razreda (tlo povećane onečišćenosti). Izuzetak od ovoga je sadržaj kadmija u jednom uzorkovanju na prostoru bivšeg bušotinskog kruga, te sadržaj barija u oba uzorkovanja na prostoru bušotinskog kruga. Sadržaj barija na prostoru bušotinskog kruga povezujemo s korištenim barijevim solima pri bušotinskim radovima. Za sada u literaturi nismo pronašli podatke o posljedicama koje može uzrokovati barij u povećanom sadržaju u tlu. No, jasno to ne vrijedi za kadmij. Kao što je rečeno u jednom uzorkovanju utvrđen je izrazito visoki, alarmantni sadržaj kadmija u tlu. Zbog ovakvih izrazito visokih vrijednosti kadmija 25. lipnja 2007. godine ponovno je na saniranom prostoru bušotine provedeno uzorkovanje tla. Prema ugovoru s Naručiteljem INA-om Industrijom nafte (Ugovor br. SN-122/06) troškove ovih dodatnih analiza snosi Izvršitelj Ugovora (Agronomski fakultet iz Zagreba). Što je razlog za ove visoke vrijednosti kadmija, da li je na prostoru bušotine bila nekakva divlja deponija ili nešto slično utvrditi će se u daljnjim dodatnim istraživanjima. Napominjemo da je ovo u 20-godišnjim istraživanjima Zavoda za opću proizvodnju bilja Agronomskog fakulteta apsolutno najviša utvrđena vrijednost kadmija. Potvrda ili demant ovih izrazito visokih vrijednosti kadmija biti će dodatni prilog ovom elaboratu. Potrebite količine i oblik kalijevog mineralnog gnojiva koje bi trebalo dodati pojašnjene su u prethodnom poglavlju. Gnojidbu mineralnim gnojivima najjednostavnije je provesti prije osnovne obrade tla. Kada se provede navedena mineralna gnojidba u cilju rekultivacije tla bušotina obrađene u ovom elaboratu biti će do kraja sanirana, te će se u tom slučaju prostor bušotinskog kruga moći vratiti bivšim vlasnicima na korištenje. Dodatak ovom elaboratu biti će i dodatno izviješće o povećanom sadržaju kadmija u tlu. Kako je 15. lipnja ponovno provedeno uzorkovanje tla prema Ugovoru br. SN-122/06 do mjeseca listopada 2007. godine dužni smo dati dodatna pojašnjenja za ovu situaciju. Elaborat Čađavički Lug : Mišljenje o rekultivaciji prostora bušotina ; Temeljem provedenih temeljnih kemijskih analiza (reakcija tla, sadržaj organske tvari, biljci pristupačni fosfor i kalij, količine ugljika, dušika, sumpora i vodika), sadržaja teških kovina te opterećenosti tla ukupnim i mineralnim uljima nameće se zaključak da nije došlo ni do kakvih promjena u tlu (do promatrane dubine od 0, 3 metara) uzrokovanih radom istraživanih bušotina u ovom elaboratu. Utvrđene vrijednosti relativno se razlikuju (isti razred opskrbljenosti i u uzorcima tla s bivših isplačnih jama i u uzorcima tla uzetim u okružju isplačnih jama). Sadržaj teških kovina i mineralnih ulja do dubine od 0, 3 metara na mjestu bivših bušotina – isplačnih jama ukazuje da se njihova vrijednost ne razlikuje u odnosu na okolno poljoprivredno tlo. Sva uzorkovanje u pogledu sadržaja onečišćenja tj. teških kovina kreću se u granicama I razreda (čisto tlo) ili II razreda (tlo povećane onečišćenosti). Izuzetak od ovoga pravila je povećan sadržaj arsena u prostoru bušotinskog kruga, u oba uzorkovanja s prostora bušotinskog kruga tlo je onečišćeno arsenom (IV razred), dok jedan uzorak okolnog tla karakterizira povećana onečišćenost (II razred), a u drugom uzorkovanju tlo karakterizira velika onečišćenost (III razred). Potrebite količine krutog stajskog gnoja koje bi trebalo dodati pojašnjene su u prethodnom poglavlju. Gnojidbu navedenim organskim gnojivom trebalo bi provesti prije osnovne obrade tla, a s ovim zahvatom navedeno gnojivo bi se unijelo u tlo. Kada se provede organska i mineralna gnojidba u cilju rekultivacije tla bušotina Čađavički Lug obrađena u ovom elaboratu biti će do kraja sanirana, te će se u tom slučaju prostor bušotinskog kruga moći vratiti bivšim vlasnicima na korištenje. Kao što smo utvrdili već pri uzorkovanju tla za ovu bušotinu i okolni i sanirani prostor se koristi u poljoprivrednoj proizvodnji. Elaborat Orešac 3 : Mišljenje o rekultivaciji prostora bušotina ; Temeljem provedenih temeljnih kemijskih analiza (reakcija tla, sadržaj organske tvari, biljci pristupačni fosfor i kalij, sadržaj ugljika, dušika, vodika i sumpora), te sadržaja teških kovina i opterećenosti tla ukupnim i mineralnim uljima nameće se zaključak da je na bušotinskom radnom prostoru i okolnom tlu utvrđena izrazita heterogenost promatranih parametara. Uzorci saniranog dijela bušotinskog kruga su neutralne ili slabo alkalne vrijednosti, dok je u okolnom poljoprivrednom reakcija u širokom dijapazonu od kisele do slabo alkalne. Tlo je jako slabo humozno do slabo humozno u svim uzorcima, bez obzira na mjesto uzorkovanja. U pogledu sadržaja biljci pristupačnog fosfora tlo s prostora bušotinskog kruga je slabo do dobro opskrbljeno, a okolno tlo je slabo do umjereno opskrbljeno biljci pristupačnim fosforom. U uzorkovanjima s bušotinskih radnih prostora tlo je slabo do umjereno opskrbljeno biljci pristupačnim kalijem, a rezultati okolnog tla se kreću od slabe pa do bogate opskrbljenosti biljci pristupačnim kalijem. Sve navedeno ukazuje na izrazitu heterogenost tla na vrlo malom prostoru. Sadržaj teških kovina i mineralnih ulja do dubine od 0, 33 metara na mjestu bivše bušotine – isplačne jame ukazuje da se njihova vrijednost ne razlikuje u odnosu na okolno poljoprivredno tlo. Sva uzorkovanje u pogledu sadržaja onečišćenja tj. teških kovina kreću se u granicama I razreda (čisto tlo) ili II razreda (tlo povećane onečišćenosti). Na površini tla vidljivi su ostaci šiblja i korijenja koji još više dolaze do izražaja poslije provedenog zahvata osnovne obrade, tj. u trenutku kada je i provedeno uzorkovanje tla. Iako je ista osoba provela osnovnu obradu i na prostoru gdje su uzeti uzorci tla iz okoliša, vidljivo je da je osnovna obrada tla (oranje) na prostoru uzorkovanja III i IV provedena do normalne dubine tj. do 25 cm, dok je osnovna obrada tla na prostoru uzorkovanja I i II puno plića, najčešće je to do dubine 10 ili 15 cm. Vjerojatno je ovomu razlog i taj što se ovo tlo jedno duže vrijeme nije uopće obrađivalo i sada je došlo do prirodnog zbijanja tla. No, vidljivo je da su na saniranom prostoru bušotinskog kruga mikrodepresije koje su u nekim slučajevima do dubine od 30 do 40 cm i širine po nekoliko metara. Navedene depresije bi trebalo iznivelirati, a bilo bi dobro i na bušotinskom radnom prostoru provesti i podrivanje ili krtičenje, sve u cilju smanjenja povećanje zbijenosti na saniranom prostoru. Vjerojatno je to i razlog zašto je ova površina ostala neobrađena i u lipnju 2007. godine (slike 23. i 24.). Ovdje je sada vrlo teško govoriti o granicama kompletne površine koja nije bila duže vrijeme obrađivana i samoga prostora bušotinskog radnog prostora i pristupne ceste. Bivši korisnik zemljišta (INA Industrija nafte) je dužna sanirati bušotinski radni prostor i pristupnu cestu. U navedenom poglavlju o rekultivaciji govorili smo samo o potrebitim zahvatima na bušotinskom radnom prostoru, dok navedeni parametri ukazuju da su potrebiti identični zahvati rekultivacije tj. niveliranje terena i duboka obrada (podrivanje) do 50 ili 60 centimetara i na okolnom poljoprivrednom tlu. Potrebite količine i oblik mineralnog gnojiva, ne bi trebalo dodavati dok se ne provedu zahvati niveliranja terena, odnosno podrivanja. Kada se provedu navedeni zahvati rekultivacije (niveliranje terena i podrivanje), trebalo bi provesti mineralnu gnojidbu s onim oblikom koji ima povećan sadržaj kalija i tek tada smatramo da bi bušotinski radni prostor bio saniran dok kraja, tj. tek tada bi se taj prostor mogao vratiti bivšem vlasniku na korištenje.

tlo; isplačne jame; onečišćenje; rekultivacija

nije evidentirano

nije evidentirano

nije evidentirano

nije evidentirano

nije evidentirano

nije evidentirano

Podaci o izdanju

Agroekološki elaborat stanja tala s projektom rekultivacije bušotinskih radnih prostora i isplačnih jama bušotina Slatina 2 ; Čađavički lug i Orešac 3 ; Agronomski fakultet, Zavod za opću proizvodnju bilja

2007.

nije evidentirano

objavljeno

Povezanost rada

Poljoprivreda (agronomija)