hrvatski

Zabrana diskriminacije, uznemiravanja i spolnog uznemiravanja u radnim odnosima

Trećim izmjenama i dopunama Zakona o radu, provedenim u srpnju 2003., u hrvatsko radno zakonodavstvo unesene su neke značajne koncepcijske novine. Jedna od tih novina je jačanje mjera kojima se sprječava diskriminacija i štiti dostojanstvo radnika, te se time postavljaju novi, vrlo značajni zahtjevi pred poslodavce.Te su promjene odraz nastojanja da se hrvatsko radno zakonodavstvo, što je moguće više, uskladi s radnim pravom Europske unije, ali i posljedica snažnog utjecaja anglosaksonskog pristupa radnim odnosima. Novi antidiskriminacijski pristup izražen je i u gotovo istodobno donesenom Zakonu o ravnopravnosti spolova i Zakonu o istospolnim zajednicama, koji zakoni su također, jednim svojim dijelom, važni za rješavanje problema zabrane diskriminacije u radnim odnosima. Autor u radu razmatra pojam, osnove, oblike, subjekte i obuhvat zabrane diskriminacije u radnim odnosima. Uspoređuje važeće hrvatsko zakonodavstvo s međunarodnim izvorima prava u tom području, s posebnim naglaskom na relevantnu pravnu stečevinu EU. Analizira zabranu uznemiravanja i spolnog uznemiravanja u hrvatskom zakonodavstvu, te detaljno obrađuju obveze poslodavaca u svezi s tim zabranama. Posebna je pozornost posvećena zabrani viktimizacije žrtava i svjedoka uznemiravanja, teretu dokazivanja i posljedicama diskriminacije. Autor kritizira neka od rješenja hrvatskog zakonodavstva u tom području.

diskriminacija, uznemiravanje, spolno uznemiravanje, radni odnosi, radno pravo, dostojanstvo, radnik

nije evidentirano