hrvatski

Kondukcija i konvekcija topline u području Zagrebačke geotermijske anomalije

U sklopu izrade Geotermijske karte Hrvatske izračunata je gustoća Zemljinog toplinskog toka na površini za nekoliko bušotina na širem području grada Zagreba. Zapaženo je da intervalne vrijednosti toplinskog toka imaju vrlo velik raspon. Sa ciljem da se protumači ova pojava obavljena su dodatna istraživanja. Analizirane su sljedeće bušotine: Jarun-1 (Jrn-1), Klinička bolnica Novi Zagreb-1A (KBNZ-1A), Klinička bolnica Novi Zagreb-1B (KBNZ-1B), Lučanka-1 (Luč-1), Mladost-1 (Mlad-1), Nedjelja-1 (N-1) Podsused termalna-1 (PDT-1), Podsused termalna-2 (PDT-2), Sava-1, Stupnik-1 (Stu-1) i Šalata-1 (Šal-1). Toplinska vodljivost stratigrafskih jedinica izračunata je na temelju mjerenja na uzorcima iz bušotina i s površine. Raspon vodljivosti svih uzoraka je vrlo velik i iznosi 3,862 W/mK. Minimalna vrijednost iznosi 1,522, a maksimalna 5,348 W/mK. Iz vrijednosti toplinske vodljivosti i temperaturnih gradijenata u bušotinama izračunate su intervalne gustoće toplinskog toka i gustoće Zemljinog toplinskog toka na površini za lokacije bušotina. Najmanja vrijednost intervalnog toplinskog toka iznosi 7,5, a najveća 270 mW/m2 pa je raspon vrlo velik i iznosi 262,5 mW/m2. Na temelju odnosa intervalnih gustoća toplinskog toka i fizikalnih značajki stijena izračunate su gustoće konvektivnog toplinskog toka kroz vodonosnike termalne vode. Zatim su uspoređivane vrijednosti intervalnih gustoća toplinskog toka unutar jedne i između više bušotina obzirom na gustoće Zemljinog toplinskog toka na površini i na geološke, hidrogeološke i geotermijske značajke istraživanog prostora. Utvrđeno je da intervalne gustoće toplinskog toka pretežito ovise o načinu prijelaza topline, tj. da li toplina kroz intervale prolazi samo kondukcijom ili kondukcijom i konvekcijom. Utvrđeno je također da omjeri kondukcije i konvekcije i gustoće toplinskog toka ovise o fizikalnim i hidrogeološkim svojstvima stijena i geološkoj građi istraživanog prostora. Iz rezultata istraživanja može se zaključiti da se na temelju istraživanja temperaturnih gradijenata i toplinske vodljivosti stijena uz poznavanje geološke građe može prognozirati mogućnost postojanja geotermalnih ležišta na većim dubinama. Na primjer utvrđeno je da se u području bušotina KBNZ-1A, KBNZ-1B, Luč-1, Mlad-1, N-1, PDT-1 i PDT-2, dubljim bušenjem najvjerojatnije ne bi dobila voda značajno više temperature, a da bi se dubljim bušenjem u području bušotine Šal-1 vjerojatno nabušilo geotermalno ležište

geotermija; toplina; kondukcija; konvekcija; Zagreb

nije evidentirano