hrvatski

Sve su životinje jednake, ali pred ljudskim su srcima i zakonom neke životinje jednakije od drugih

Dijeliti životni prostor s ostalim životinjama sudbina je i blagoslov čovjekov, no njegov odnos prema njima teško bi se mogao jednako tako nazvati. Životinje koje je odabrao za svoje najbliže suputnike te kao takve naselio i u samome čovjeku već neprilagođen urbani prostor, psi i mačke, naizgled i donekle spadaju u privilegirane vrste, nasuprot brojnim drugim vrstama koje se smatraju prehrambenim. No i ti tzv. kućni ljubimci plaćaju danak dominantnom antropocentričnom svjetonazoru, a okrutnost prema ostalim vrstama nadilazi granice humanosti. Dio razloga počiva u tradicionalističko-ignorantskoj inerciji društvene prakse, a dio je rezultat neprimjerenih znanstvenih i teoloških projekcija odnosa čovjeka i ostalih životinja zasnovanih na speciesizmu. Neprincipijelnost zakona koji regulira taj odnos samo je odraz takvog žalosnog stanja stvari. S etnološkog/antropološkog gledišta promatrano, riječ je o još jednoj inačici davno uočene tendencije postojanja dviju struktura reda unutar društava: zamišljene/projicirane i ostvarene.

urbana kultura, zamišljeni/ostvareni red, kućni ljubimci, životinje, speciesizam, konzumerizam, borbe životinja, zakon

nije evidentirano