hrvatski

Matematički darovita djeca: što ih možemo poučiti i što bismo mogli naučiti od njih?

Početak istraživačkog interesa psihologa za rješavanje matematičkih problema i za nadarenost vremenski se poklapaju i sežu u 20-te godine prošlog stoljeća. Istraživanja Thorndikea (matematika) i Termana (nadarenost) otvorila su dva nova područja u psihologiji koja i danas imaju brojne dodirne točke. Definicije nadarenosti su vrlo brojne i mogu se svrstati u četiri osnovne skupine: one usmjerene na urođenost odnosno genetske činitelje, one usmjerene na kognitivne modele, one usmjerene na postignuće i sustavski usmjerene. Genetski usmjeren pristup govori o važnosti urođenih predispozicija a u novije vrijeme ukazuje na višestruke inteligencije tj. ideju da darovitost nadilazi ideju visoke inteligencije i da se ogleda u različitim domenama. Kognitivno usmjerena istraživanja i definicije darovitosti jasno govore o različitom kognitivnom funkcioniranju darovitih u pojedinim domenama. Tako će daroviti matematičari puno bolje procesirati numeričke informacije dok će verbalne informacije procesirati kao i prosječni ispitanici. S druge strane verbalno daroviti će efikasnije procesirati verbalne informacije ali će numeričke procesirati kao i prosječni ispitanici. Pristup usmjeren na postignuće ukazao je na važnost neintelektualnih činitelja (motivacija i kreativnost) za darovitost. Sustavski pristup ukazuje na ulogu različitih društvenih sustava u razvoju darovitosti (obitelj, škola, obrazovni sustav). Danas znanost već puno zna o kognitivnom funkcioniranju matematički darovite djece, o njihovim obrazovnim postignućima i potrebama. Znamo da kroz akceleraciju i obogaćivanje programa možemo zadovoljiti neke njihove potrebe. Otvoreno je pitanje koliko učitelji u praksi znaju o specifičnim potrebama darovitih učenika i koliko su uvježbani za rad s njima. Čak i kad su učitelji svjesni koje sadržaje treba poučavati to nije dovoljno. Naime brojna istraživanja govore kako samo novi sadržaji nisu dovoljni – daroviti učenici trebaju i poticaje za osobni razvoj što posebno vrijedi za programe rada s matematički darovitima. Teško je dati odgovor na pitanje koliko su učitelji svjesni socio-emocionalnih potreba matematički darovitih učenika i koliko ih uvažavaju u svom radu. Istraživanja pokazuju da su daroviti učenici spremni iskazati svoje potrebe a mi moramo biti spremni učiti.

darovita djeca; definicije darovitosti; matematička darovitost

nije evidentirano