hrvatski

Prilozi s Hrvatske obale Jadrana u povijesnici pomorske medicine 19. stoljeća

U uvodnom dijelu razimiraju se aktuelne opće političke prilike i položaj Hrvatske i Hrvata u Habsburškoj monarhiji. Slijedi prikaz razvoja pomorstva s naglaskom na promjene uvjetovane prelaskom s jedrenjaka i drvenih brodova na željezne parobrode, što će se u mnogim segmentima odraziti negativno na kvalitetu življenja i zdravlje pomoraca. Nakon međunarodnog kongresa u Parizu, 1851. posvećenom zdravstvenim problemima pomoraca, zahvaljujući riječkom liječniku dr. A. F. Giacichu naši pomorci među prvima u svijetu, 1855. dobivaju prikladan priručnik "Lezione mediche per i naviganti" koji će doživjeti pet izdanja. Slična djela objavit će kasnije i dr. Mate Nikolić iz Lošinja te dr. Jakov Gjivanović iz Dubrovnika. S druge strane doprinosi razvoju pomorske medicine u ratnoj mornarici dali su Artur Plumert i Alfred Zvolenski. U zaklučku se podsjeća na ranije doprinose od Dubrovnika koji prvi u svijetu uvodi karantenu i tipizirane brodske ljekarne, do vrhunske zdravstvene nastave u pomorskim učilištima s pratećom literaturom, do najave ambu respiratora i zamaha balneologije na Jadranu. Dokaz je to da su hrvatski i strani liječnici, koji su djelovali uz hrvatsku obalu, svoja postignuća pretočili u dragocjene poklone svekolikoj povijesnici ne samo pomorske medicine, već i globalne civilizacije.

22.-24. 10. 1998.

nije evidentirano