hrvatski

Agroekološki elaborat stanja tala s projektom rekultivacije bušotinskih radnih prostora i isplačnih jama bušotina polja Obod i Števkovica

Eksploataciju nafte/plina u svim stadijima, od početnih radova - rudarskog bušenja, prikupljanja, rafiniranja, izgradnje podzemne mreže naftovoda/plinovoda do isporuke nafte/plina u mrežu prate zahvati i postupci rizični za okoliš, odnosno za temeljne namjene korištenja prirodnih resursa, naročito tla na području u kojemu se ti radovi obavljaju. Jedan od takvih zahvata je manipulacija sa sadržajem isplačne jame bušotina nakon privođenja bušotine njezinoj svrsi. Osim iskorištene isplačne tekućine - isplake, suspenzija u isplačnoj jami sadrži nabušene čestice stijena i niz otpadnih fluida koji se koriste u tehnološkom postupku bušenja ili se donose sa strane i odlažu u jame. Sva masa se prikuplja u jame iskopane u tlu u neposrednoj blizini bušotine, poznate u naftnom rudarstvu pod nazivom isplačna jama. Isplačna tekućina - isplaka sadrži različite kemijske spojeve, među kojima i one koji spada¬ ; ju u ekološki rizične odnosno toksične tvari. Zbog toga sadržaj isplačne jame predstavlja potencijalni izvor onečišćenja okoliša, prvo tla, a zatim i bilja koje se uzgaja na tlu, jer preko njega onečišćivači - polutanti ulaze u lanac animalne i humane ishrane s nepoželjnim posljedicama po konzumente. Dio se dakako ispire iz tla u podzemnu vodu, dovodeći pri tome do poremećaja u akvatičnim ekosustavima. Spoznaja o realnoj opasnosti za okoliš koju naftno i/ili plinsko bušenje kao nezaobilazni zahvat koji prethodi eksploataciji nafte i plina sobom nosi, u INA-Naftapli¬ ; nu, postupno je sazrijevala, nalazila odraz u pooštrenjavanju tehnološke disci¬ ; pline i razradi postupaka i mjera sigurnosti koje se poduzimaju prigodom izvedbe tih radova. Na toj crti, a u cilju smanjenja oštećenja okoliša na nužni minimum, stručnjaci INA-Naftaplina izradili su 1990. g., Glavni tipski rudarski projekt (GTRP), pod naslovom: "Sanacija isplačnih jama u INA - Naftaplinu" (Rukavina i sur. 1990). Projekt je prošao recenziju naših poznatih i kompetentnih znanstvenih i stručnih djelatnika s područja medicine, poljoprivrede, šumarstva, meteorologije, kemije i dr., te je rješenjem Ministarstva energetike i industrije Republike Hrvatske - UP/I - 310-01/90-03 pod brojem 526-02-90-06 od 3. 12. 1990. prihvaćen kao temelj za postupak sanacije. Taj vrijedan stručni dokument s velikim zadovoljstvom je dočekan i pozdravljen u širem krugu poljoprivrednih, šumarskih i vodoprivrednih stručnjaka, a naročito onih koji se bave zaštitom tla, kao veliki napredak u zaštiti inače vrlo senzibilnih poljoprivrednih i šumskih ekosustava na području gdje se izvode plinska odnosno naftna bušenja. Poslije završetka radova bušenja i privođenja bušotine svrsi, uvažavajući posebnosti svakog konkretnog područja, sanacija bušotinskog kruga i isplačne jame na svakoj bušotini vrši se prema posebnom postupku koji je definiran Pojednostavljenim rudarskim projektom (PRP) za tu bušotinu. Sanacijski postupak treba iza sebe ostaviti tlo u kojemu sadržaj teških kovina i potencijalno toksičnih elemenata ne smije prelaziti maksimalno dopuštenu vrijednost, sukladno s odredbama Pravilnika o zaštiti poljoprivrednog tla od onečišćenja (NN 15/92). Slijedi zatim rekultivacija tla, prema projektu koji precizira količinu i način aplikacije materijala koji trebaju osigurati da se sadržaj humusa i hranjiva u tlu na saniranoj površini isplačne jame izjednači sa sadržajem u okolnom - netaknutom tlu. Dulje od dva desetljeća Zavod za opću proizvodnju bilja Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu servisira potrebe INA-Industrija nafte d.d. - Naftaplin u izradi studijske dokumentacije potrebne za opisani postupak sanacije i rekultivacije tala. Ova 4 elaborata za bušotine polja OBOD (elaborat I - Ob-40 i Ob-44 ; elaborat II - Ob-10R i Ob-45 ; elaborat III – Ob-9 ; Ob-12 i Ob-20) te elaborat IV za polje ŠTEVKOVICA – Štv-4 i Štv-27) s projektom rekultivacije dio su te suradnje, a obuhvaćaju rezultate istraživanja stanja tala poslije postupka sanacije bušotinskog kruga i isplačne jame navedenih bušotina kompleksnim zahvatima rekultivacije tala, koje je potrebno izvesti da bi se tlo dovelo u stanje što bliže stanju prije rudarskog bušenja.

tlo; bušotine; sanacija; rekultivacija; mjere popravke

nije evidentirano