hrvatski

Mediteranska pjegava groznica u Sjevernoj Dalmaciji: postoji li problem?

Analizirali smo kliničke simptome i znakove bolesti te učinak antibiotika u liječenju mediteranske pjegave groznice u stanovništva sjeverne Dalmacije. Proveli smo analizu u 93 bolesnika hospitalizirana u Općoj bolnici u Zadru tijekom 13-godišnjeg razdoblja (1988.-2000.). Najčešće zabilježeni znakovi bolesti bili su visoka temperatura (91 — 97, 8%), makulopapulozni osip (89 — 95, 7%), glavobolja (84 — 90, 3%), bol u mišićima i zglobovima (75 — 80, 6%), iscrpljenost (75 — 80, 6%) i mučnina (65 — 69, 9%). Tache noire, kao patogno-monični znak mediteranske pjegave groznice, zabilježen je u 22 (23, 7%) bolesnika. Najčešće uputne dijagnoze bolesti bile su febris cum exanthemate (43 — 46, 2), rickettsiosis suspecta (21 — 22, 6%) i exanthema maculopapulosum (15 — 16, 1%). Rani klinički učinak antibiotika postignut je uporabom doksiciklina u 34/43 (79, 1%) i ciprofloksacina u 10/14 (71, 4%) odraslih bolesnika i uporabom azitromicina u 7/9 (77, 8%) djece. Saznanja da je mediteranska pjegava groznica endemska rikecioza u sjevernoj Dalmaciji i potencijalni problem turističke medicine, kao i teški klinički oblici bolesti i uspješnost rane odgovarajuće antirikecijske terapije antibioticima, upozoravaju da liječnici u tom području moraju pravodobno prepoznati kliničku sliku te bolesti i razlikovati je prema drugim akutnim bolestima praćenim osipom i povišenom temperaturom.

medteranska pjegava groznica; klinička slika; učinkovitost antibiotika

nije evidentirano