hrvatski

Endemsko prema etnokartografskom – nova razmišljanja na marginama etnoloških karata (primjer virdžina, zavjetovanih djevojaka)

U članku se na temelju pojave virdžina/tobelija, zavjetovanih djevojaka, razmišlja "na marginama etnoloških karata" o dosezima etnološke kartografije u slučaju kada nailazimo na za nju nepovoljno obilježje – endemičnost pojave, njezino neveliko rasprostiranje, za etnokartografske razmjere na ograničenom, relativno malom području. Suprotstavljajući obilježje endemičnosti prema etnokartografičnosti (mogućnosti komparativnog iščitavanja i zaključivanja na temelju raširenosti neke pojave), autorica pronalazi i donosi nove spoznaje do kojih je došla radom na ovoj nadasve zanimljivoj, sasvim posebnoj i u svjetskim okvirima jedinstvenoj pojavi. U ovom se članku o pojavi virdžina raspravlja isključivo u kontekstu pitanja utemeljenima na etnološkoj kartografiji i o teorijsko-metodičkom aspektu etnokartografske tehnike, pomoćnog sredstva u povijesno usmjerenoj etnologiji. U promišljanjima sociologinje Vere Stein Erlich autorica pronalazi elemente koje je moguće okvirno povezati s etnološkom kartografijom, ali samo u onom segmentu gdje se ističe da prostor, ploha suvremenosti, sinkronijska ravnina, može ocrtavati i biti projekcijom vremenskoga tijeka, dijakronije, upravo ono na čemu se zasnivaju mogućnosti etnokartografske tehnike. Pojava virdžine razmatra se kao izrazito endemska pojava i to ne samo prihvaćena, nego i institucionalizirana, običajnim pravom kodificirana pojava, ono što i jest njezina osnovna differentia specifica prema ostalim slučajevima „ cross-dressinga“ u Europi. U potrazi za virdžinama autorica se služi dvama izvorima: a) upitnicama Etnološkog atlasa, b) svjedočanstvima iz literature na temelju 104 pronađena primjera iz 54 bibliografske jedinice od 45 autora na sedam jezika! Premda raspolaže ovim dragocjenim, a kako je u članku pokazano, i neminovnim dodatkom upitnicama, autorica ukazuje na niz problema s kojima se susretala tijekom istraživanja ove endemske društvene pojave te na unutarnje i vanjske razloge zbog kojih je ova dvostrukost ne samo dobrodošla, nego i nužna. Nedovoljna preciznost pitanja u upitnici Etnološkog atlasa eksperimentalno je potvrđena provjerom istom upitnicom tijekom terenskog istraživanja u južnoj Istri. Zacrtani okviri ovoj pojavi na ograničenom prostoru lokalnih uvjeta patrijarhalnog života ovoga dijela dinarskoga prostora, njezine jezgre - albansko-crnogorskog graničnog područja, omogućili su nam (uz analizu ključnih obilježja pojave virdžine o kojima u ovom članku nije bilo prilike progovoriti) otkrivanje višekratnih suodnosa između te pojave i posebno okarakteriziranog patrijarhalizma – plemenskog tipa patrijarhata. Osim na makro planu čitave karte, uočljivo je to i na mikro planu primjera Crne Gore gdje je pojava virdžine daleko manje prisutna u Staroj Crnoj Gori, a brojna u Brdima, području gdje je plemensko obilježje prisutnije. Na Baumannovoj karti svijeta ova je pojava pronađena kao jedini izdvojeni slučaj, ali s interpretacijom o nekadašnjoj kultnoj funkciji virdžine čime se, po autoričinu sudu, ostaje u neprimjerenom krugu evolucionističkih tumačenja ove pojave uz pojam prežitka/survivala - ženske kultne funkcije koju je nekada, prije no što ju je izgubila, navodno imala virdžina.

virdžina; endemsko; etnološka kartografija; patrijarhalizam

nije evidentirano