hrvatski

Razvoj Brdovca i njegove uže okolice tijekom 18. i 19. stoljeća

Od početka 17. stoljeća sve do sredine 19. stoljeća Brdovec razvija kao upravno i crkveno središte većeg broja feudalnih posjeda manje i srednje veličine koji su se na tom području formirali nakon raspada brdovečke sučije, najveće seoske općine stubičko-susedgradskog vlastelinstva. Početkom 18. stoljeća na tom je prostoru živjelo čak 30 plemičkih obitelji. Iako su gotovo sve su imale svoje kurije (u jednoj od njih - Mickovu rođen je i Petar Troil Sermage), većina ih je bilo vrlo siromašno. Brdovec je tada postao svojevrsno središte ladanjskog plemstva. Tako se tijekom 18. i 19. stoljeća na području Brdovca nalazi dvorac Lužnica, Januševec te veći broj plemičkih kurija među kojima su najpoznatije Vrbina, Prigorje te nešto udaljenije Mickovo (nalazilo se u općini Zaprešić ali je spadalo pod župu Brdovec). Ipak, usprkos svojih razmjerno snažnih centralnih funkcija, Brdovec je u 18. stoljeću bio je maleno ruralno naselje drvenih kuća u kojem su plemićke kurije i dvorci dodatno naglašavali ambijentalne kontraste života plemstva i njihovih podložnika. Feudalni ruralni svijet Brdovca i njegove okolice bio je krajem 18. stoljeća obilježen posvemašnjom krizom koje često nisu bili pošteđeni niti pripadnici poznatijih plemičkih obitelji. Toga nije bila pošteđena niti obitelj Troila Sermagea, čiji se posjed nakon 1782. godine dijeli između čak sedam nasljednika, nakon čega ime Sermagea već početkom 19. stoljeća nestaje iz topografije brdovečkog kraja. Duboku agrarnu krizu u kojoj se našao brdovečki kraj, sredinom 19. stoljeća prekinut će te dolazak željeznice 1862. godine. Željezničkim prometnim povezivanjem Brdovca sa Zagrebom i Ljubljanom, otpočelo razdoblje brže transformacije Brdovca i njegove okolice.

Brdovec; grad Zaprešić; zagrebčaka urbana regija; 18-19. stoljeće

nije evidentirano