hrvatski

Kanal Dunav - Sava kao razvojni čimbenik grada Vukovara: povijesni razvoj jednog projekta (u povodu 270. obljetnice prve ideje o gradnji kanala).

Ideja o izgradnji kanala Dunav - Sava kao i svijest o njegovoj važnosti za razvoj grada Vukovara stara je 270. godina. Iako početni projekt nije ostvaren, ideja o plovnom kanalu Dunav-Sava u kojem bi Vukovar imao ključnu ulogu kao naša najveća riječna luka, zadržala se od današnjih dana. Tome svjedoče niz predloženih projekata nastalih tijekom 18, 19. i 20. stoljeća kojima se različitim trasama predlagalo spajanje Save i Dunava. Nakon početnih pokušaja iz 1737, već 1753. ideju u gradnji kanala obnavlja grof Serbelloni dok vojnokrajiški časnik Kühn predlaže uređenje Bosuta i Vuke za plovidbu 1770. godine. Potpukovnik Vauquez 1792. izrađuje najstariji sačuvani projekt kanala Dunav-Sava. Uslijedili su projekti braće Gabora i Jószefa Kissa (1795), Alexandera Nagya (1842), Leonharda Zornberga (1867), Türra i Gerstera (1881), Kossutha (1908), Stevanovića (1935), Bezlaja (1959), Hidroprojekta (1965), Svetličića (1977) te dva projekta iz 1985. i 1996. na kojima s temelji i najnoviji prijedlog. Spomenute projekte iako nastale u različitim vremenima i tehničkim uvjetima, povezuje svijest o važnosti uloge grada Vukovara i njegove luke kao ključne poveznice podunavskog i posavskog riječnog pravca. Danas kada je projekt kanala Dunav-Sava ponovno aktualan, njegova važnost znatno premašuje regionalne okvire. Radi se o višenamjenskom kanalu koji će ne samo skratiti plovni put već i rješavati pitanje navodnjavanja i odvodnjavanja te omogućiti bolju valorizaciju vrijednog poljoprivrednog područja istočne Slavonije. Realizacija kanala Dunav-Sava značajno će intenzivirati plovidbu istočnom Slavonijom a Vukovar izdići u status najznačajnije tranzitne luke ovog dijela Europe, postavši tako najsnažniji razvojni čimbenik grada.

Vukovar; kanal Dunav-Sava; povijest prometnog povezivanja; urbani razvoj; riječna luka

nije evidentirano