španjolski

Triptih Navještenja, Rođenja Isusova i Ulaska u Jeruzalem u Kraljevoj Sutjesci

Prema utjecajnim viđenjima sv. Brigite Švedske (1303. – Rim 1373.) Rođenje Isusovo se u XV. i u prvoj polovici XVI. stoljeća slikalo kao samotni događaj. Prema Viđenjima sv. Brigite, Josip se neposredno prije poroda udaljio i Bogorodica je ostala sama. Dijete je nakon rođenja položila na tlo i odmah kleknula na molitvu. Prizor je bio &raquo ; pun poniznosti, tišine i vjerskoga žara&laquo ; , ali vrlo intiman događaj. Ne gaseći vjerski žar, Rođenje Isusovo nakon Tridentskoga sabora (1545. – 1563.) posve mijenja ozračje: ono postaje mjesto radosti, gotovo proslave, prepuno ljudi. Takvim ga prikazuje i središnji dio Triptiha Navještenja, Rođenja Isusova i Ulaska u Jeruzalem neznanoga slikara iz prve polovice XVIII. stoljeća u bogatoj slikarskoj riznici franjevačke zbirke u Kraljevoj Sutjesci. Mogući trag o njegovu podrijetlu pruža fra Bono Benić u Ljetopisu sutješkoga samostana opisujući nabavu nove opreme oltara, liturgijskoga posuđa i ruha 1740. godine za crkvu sv. Ivana Krsititelja iz Venecije.

slikarstvo; ikonografija; Isus Krist; Kraljeva Sutjeska; franjevačka baština Bosne Srebrene

nije evidentirano