crta
Hrvatska znanstvena Sekcija img
bibliografija
3 gif
 Naslovna
 O projektu
 FAQ
 Kontakt
4 gif
Pregledavanje radova
Jednostavno pretraživanje
Napredno pretraživanje
Skupni podaci
Upis novih radova
Upute
Ispravci prijavljenih radova
Ostale bibliografije
Slični projekti
 Bibliografske baze podataka

Pregled bibliografske jedinice broj: 313341

Zbornik radova

Autori: Marjanić, Suzana
Naslov: Zookoncepcije duše: animalno i anima
( The zoo-concepts of the soul: the animal and the anima (soul) )
Izvornik: Simpozij: Filozofija i psiha, Povodom 150. obljetnice rođenja Sigmunda Freuda (knjiga sažetaka) / Jurić, Hrvoje (ur.). - Zagreb : Hrvatsko filozofsko društvo , 2006. 28..
Dio CC časopisa: NE
Skup: Simpozij: Filozofija i psiha, Povodom 150. obljetnice rođenja Sigmunda Freuda
Mjesto i datum: Zagreb, Hrvatska, 23. i 24. studenoga 2006.
Ključne riječi: južnoslavenska narodna vjerovanja; životinja; duša
( the South Slavic folk beliefs; animal; soul )
Sažetak:
Razmatranje zookoncepcija duše u narodnim vjerovanjima Južnih Slavena podrazumijeva propitivanje transgresija toposa duše – zoo/metempsihoze, s obzirom da se duša u postmortalnoj egzistenciji očituje prema nekim vjerovanjima i u animalnim atributima – npr. ptice, leptira i mušice (muhe) te, primjerice, kao vjetar, para, dim. Već je Natko Nodilo (Stara vjera Srba i Hrvata, 1885.-1890.) uočio staro/slavenski ornitološki simbolizam duše ; primjerice, u Poljaka riječ je o golubu-duši, u Čeha o predodžbi ptici-duši koja kroz usta umrloga odlijeće na stabla i koja će se umiriti tek nakon što je obavljena incineracija. I dok Slavenima postmortalna duša figurira kao ptica, antičkim Grcima duša je određena simbolom leptira (grč. psykhe – duša, leptir). Nodilo ipak smatra da se potvrda o povijesno dubljem začetku o duši-leptiru može pronaći u litavskim narodnim vjerovanjima, gdje je duša zamišljana i kao ptica i kao noćni leptir, te zaključuje da je predodžba o leptiru-duši upisana u indoeuropsko zajedništvo. Ipak, pritom navodi i Prellerovo tumačenje (Griechische Mythologie, 1854.) o tome da je figuracija duše u obličju leptira nešto novija koncepcija u antičkih Grka. Navedene zookoncepcije duše ocrtavaju određeni kontinuitet između životinje i čovjeka te kao da potvrđuju etimološku bliskost latinskih riječi anima – animal, animalis (usp. Visković 1996.). Navedena je poveznica sačuvana i kod pojedinih autora/autorica analitičke psihologije. Primjerice, Marie-Louise von Franz ističe kako je jastvo često simbolizirano nekom životinjom koja predstavlja ljudsku nagonsku prirodu i njezinu povezanost sa svojom sredinom, te zbog toga tako često u mitovima i bajkama postoje životinje-pomoćnici. Tragom navedenoga upućujem i na istaknutoga zooetičara, filozofa u okviru pokreta za prava životinja Toma Regana koji je negirajući Descartesovu odrednicu životinja kao strojeva, automata, između ostaloga, istaknuo kako hinduizam i brojne domorodačke američke tradicije smatraju da i životinja posjeduje dušu, a jednako tako i kršćanski teolozi (npr. John Wesley) pronalaze biblijske podatke o životinjskoj duši (usp. Regan 2004.).
Vrsta sudjelovanja: Pozvano
Vrsta prezentacije u zborniku: Sažetak
Vrsta recenzije: Domaća recenzija
Projekt / tema: 189-1890666-0664
Izvorni jezik: HRV
Kategorija: Znanstveni
Znanstvena područja:
Etnologija i antropologija
Tiskani medij: da
Upisao u CROSBI: Suzana Marjanic (suzana@ief.hr), 6. Pro. 2007. u 19:20 sati



  Verzija za printanje   za tiskati


upomoc
foot_4