Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi

Istraživanja populacijske strukture stanovništva otoka Brača primjenom analize izbora reprodukcijskog partnera (CROSBI ID 328631)

Ocjenski rad | magistarski rad (mr. sc. i mr. art.)

Barać, Lovorka Istraživanja populacijske strukture stanovništva otoka Brača primjenom analize izbora reprodukcijskog partnera / Smolej Narančić, Nina (mentor); Zagreb, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb, . 1997

Podaci o odgovornosti

Barać, Lovorka

Smolej Narančić, Nina

hrvatski

Istraživanja populacijske strukture stanovništva otoka Brača primjenom analize izbora reprodukcijskog partnera

Genetička struktura neke populacije uvelike ovisi i o obrascima izbora partnera. Stoga je u ovom radu istraživana populacijska struktura otoka Brača analizom mogućih reprodukcijskih parova koja se temelji na pretpostavci kako se izbor partnera uvijek vrši iz skupa mogućih partnera. Ukupni uzorak u ovoj analizi čini 198 žena iz stvarnih reprodukcijskih parova koje su rođene i žive u 16 ispitivanih naselja na otoku Braču. Uzorak muškaraca čini 545 ispitanika od kojih je 198 stvarnih, a 347 mogućih reprodukcijskih partnera. U ovom su radu za svakog ispitanika upotrebljeni demografski, genealoški i antropometrijski podaci. Utvrđivanje čimbenika koji utječu na izbor reprodukcijskog partnera provelo se na temelju strategije Dyka (1971) koja pretpostavlja postavljanje sukcesivnih ograničenja na najveći skup mogućih reprodukcijskih partnera. U ovoj je analizi postavljeno četiri sukcesivna ograničenja i to: isključivanje rođaka prvog koljena, zatim muškaraca ispod ili iznad određenih godina unutar kojih dolazi do pronalaska stvarnog reprodukcijskog partnera, muškaraca koji su u vrijeme udaje žene bili već oženjeni te svih poznatih rođaka. Pokazalo se kako je prosječan stupanj srodstva unutar stvarnih viši od onog unutar mogućih reprodukcijskih parova. Ti se nalazi mogu objasniti težnjom za pronalaskom partnera unutar sela rođenja. Nakon isključivanja muškaraca više od tri godine mlađih te više od četrnaest godina starijih, dobna se razlika u uzorku stvarnih parova značajno ne razlikuje od one u uzorku mogućih reprodukcijskih parova. Isključivanjem muškaraca koji su već bili oženjeni u vrijeme udaje žene, prosječna dobna razlika, kao i prosječni stupnjevi srodstva između uzoraka stvarnih i mogućih reprodukcijskih parova bili su značajni. Prosječne antropometrijske udaljenosti u uzorku stvarnih i uzorku mogućih reprodukcijskih parova statistički se značajno ne razlikuju te tako ne pružaju nikakve dokaze o neslučajnom izboru. Rezultati ove analize ukazuju kako se indeks istovjetnosti mjesta rođenja u uzorku stvarnih i mogućih reprodukcijskih parova, kao i prosječne kilometarske udaljenosti sela rođenja članova stvarnih i mogućih reprodukcijskih parova statistički značajno razlikuju. Takvi nalazi upućuju na to kako je težnja žena za pronalaskom partnera u svom mjestu rođenja jedna od važnih odrednica obrasca pronalaska partnera.

populacijska struktura; analiza izbora reprodukcijskog partnera; neslučajan odabir; populacijska genetika; antropologija

nije evidentirano

engleski

Investigation of the population structure of the Island of Brač through the potential mates analysis (PMA)

nije evidentirano

population structure; potential mates analysis (PMA); assortative mating; population genetics; anthropology

nije evidentirano

Podaci o izdanju

114

06.06.1997.

obranjeno

Podaci o ustanovi koja je dodijelila akademski stupanj

Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb

Zagreb

Povezanost rada

Etnologija i antropologija