hrvatski

Lokalna zajednica i škola u prevenciji poremećaja u ponašanju djece i mladih – primjer Istarske županije

Istraživanje na kojem se temelji ovaj rad dio je projekta &laquo ; Zajednice koje brinu kao model prevencije poremećaja u ponašanju&raquo ; (MZOŠ, 0013009, glavni istraživač prof. dr. sc. Josipa Bašić) koji se provodio od 2002. do 2006. godine u Istarskoj županiji u suradnji Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb Istarske županije, a od 2007. godine provodi se njegov nastavak. Rad se sastoji od tri cjeline: (1) u teorijskom dijelu rada daju se glavne postavke prevencijske znanosti, prevencije rizičnih ponašanja i poremećaja u ponašanju te promicanja pozitivnog i zdravog razvoja, s posebnim osvrtom na prevenciju u zajednici i školskom okruženju, posebno kroz ostvarivanje i održavanje partnerstva škole i zajednice ; (2) u drugom dijelu rada predstavljeni su rezultati istraživanja potreba (istraživanje i epidemiološki podaci) i potencijala (analiza institucijskih i programskih resursa) u Istarskoj županiji za prevenciju kroz stvaranje partnerstva u zajednici koji su poslužili za identificiranje rizičnih i zaštitnih čimbenika u individualnom kontekstu i u okruženjima (škola, zajednica) te identificiranje resursa u zajednici na kojima se mogu temeljiti partnerstva škole i zajednice u svrhu prevencije rizičnih ponašanja ; (3) u zadnjem dijelu rada se iz (a) spoznaja prikupljenih analizom teorijskih postavki, sličnih istraživanja u svijetu i zemlji iz literature, (b) provedenog i opisanog istraživanja u Istarskoj županiji, (c) analize epidemioloških podataka te (d) analize institucijskih i programskih resursa u Istarskoj županiji zaključuje o znanstvenoj i teorijskoj utemeljenosti prevencije rizičnih ponašanja i promicanja pozitivnog razvoja kroz stvaranje i održavanje partnerstva škole – obitelji – zajednice. Ciljevi ovog rada su: (1) utvrđivanje percepcije individualnih rizičnih i zaštitnih čimbenika, čimbenika školskog okruženja i zajednice te povezanosti među njima ; (2) utvrđivanje stanja i kretanja pojave rizičnih ponašanja u sustavima obrazovanja, socijalne skrbi i zdravstva, (3) utvrđivanje postojećih institucijskih i programskih resursa, kako bi se identificirale potrebe djece i mladih za zdravi i pozitivan razvoj te potencijali za stvaranje partnerstva škole i zajednice kao mogućeg modela djelovanja za odgovaranje na procijenjene potrebe djece i mladih, a u svrhu promicanja pozitivnog razvoja i prevencije rizičnih ponašanja. U radu je, na temelju ciljeva, postavljeno 11 hipoteza, od kojih je 9 prihvaćeno u potpunosti, a 2 tek djelomično. Istraživanje predstavljeno u radu, kojim su testirane postavljene hipoteze, provedeno je na četiri lokaliteta Istarske županije (Labinština, Pazinština, Poreština i Puljština) primjenom 6 upitnika u sljedećim područjima: kvaliteta školskog okruženja (Upitnik o kvaliteti škole – učenici, učitelji, roditelji), kompetentnost i stavovi učitelja (Upitnik za učitelje), rizični i zaštitni čimbenici kod djece i mladih (Upitnik za djecu i mlade – CHKS), karakteristike zajednice (Upitnik o Vašoj zajednici). Uzorak su činili učenici 4.-8. razreda osnovne škole (N1=292, N2=301), njihovi roditelji (N=278), učitelji razredne i predmetne nastave osnovnih škola (N1=311, N2=301), te građani (N=367). Podaci su obrađeni sljedećim statističkim metodama: deskriptivna analiza, analiza varijance, faktorska analiza, diskriminativna analiza i kanonička korelacijska analiza. Na temelju ključnih elemenata za partnerstvo u popisanim resursima, predlažu se sljedeće strategije škole za uspostavljanje, razvoj i održavanje partnerstva škole, obitelji i zajednice: (1) stvaranje sigurnog i brižnog okruženja koje podržava akademsko i socijalno-emocionalno učenje ; (2) aktivno uključivanje roditelja u akademski i socijalno-emocionalni razvoj djece kroz: procjenu potreba roditelja i učenika, jačanje roditeljskih vještina, edukaciju učitelja i stručnih suradnika za partnerstvo s roditeljima, aktivno uključivanje roditelja u odlučivanje i aktivnosti u školi, stvaranje odnosa među roditeljima učenika u razredu i školi ; (3) osiguravanje ljudskih i programskih resursa za programe partnerstva – škola kao inicijator aktivnosti, regionalna i nacionalna razina osigurava potrebne materijalne i formalne resurse, shvaćanje roditelja kao moguće poveznice sa zajednicom ; (4) okupljanje članova zajednice – ključnih ljudi, stručnjaka, roditelja, učenika – kao članova tima/koalicije za partnerstvo (donošenje zajedničkih ciljeva i strategijskog plana tima/koalicije te praćenje i evaluacija ostvarivanja plana). Navedeni smjerovi ulaganja i elementi na kojima će se ostvarivati partnerstva u zajednici organizirani u cjelinu koja kao sustav ulaganja predstavlja mogući način djelovanja zajednice i škole u smjeru promicanja pozitivnog razvoja i prevencije rizičnih ponašanja kroz ostvarivanje i održavanje učinkovitog partnerstva temeljenog na znanstvenim i istraživačkim spoznajama te dokazima učinkovitosti dobivenim trajnim praćenjem i evaluacijom ulaganih napora.

lokalna zajednica; škola; djeca i mladi; prevencija; poremećaji u ponašanju; rizična ponašanja

nije evidentirano