hrvatski

Ivanečki se „ trokut” produbljuje i širi. Nove spoznaje o svjetonazoru drevnih Hrvata.

Članak je dopuna rada Kako je Ivanec dobio ime objavljena u prošlome broju Škrinjice i donosi najnovije spoznaje. Kod Ivanca je utvrđeno da je tročlana struktura praslavenskoga mitskog svjetonazora, u kojem osnovu tvore odnosi između Gromovnika, njegove žene Sunce i njegova zmijolikog suparnika, projicirana u konkretan prostor. Navedeni odnosi prikazani su kutom od 23°30' (približan otklon Sunca između solsticija i ekvinocija), a dvije stranice trokuta odnose se kao 1:√ 2. Sada je jednaka, samo manja struktura uočena i kod Lepoglave. Oblikovana je kao zrcalni preslik ivanečke, a utvrđene su i poveznice s njome (ravna crta koja vizualno povezuje crkve sv. Jurja i sv. Ivana kod Lepoglave i sv. Duha kod Ivanca). Dok je veliki trokut kod Ivanca, koji je predstavljao kozmičko ustrojstvo Svijeta, očito bio središnji plemenski (župni) trokut, mali lepoglavski je (s Jurjem i Ivanom kao kršćanskim supstitutima poganskoga Jaryla), zadovoljavao potrebe male seoske zajednice u funkciji obreda plodnosti.

Jarylo/Jarilo; Perun; Veles; Mokoš; sveta tročlana struktura

nije evidentirano