hrvatski

Meršić o Hilbertovoj aksiomatskoj metodi

Meršić je dobro uočio prednosti algoritmike, koju je vidio najbolje ozbiljenom u tadašnjoj aritmetici, u kojoj se do spoznaje može doći pomoću algebarskoga jezika i mehaničke procedure nakon što se tom procedurom dobiveni rezultat "prevede u pojmove i misli". Bavio se ostvarenjem algoritmike, primjerice u logici i geometriji, zahtijevaći u logici savršenu semiotiku (poklapanje simbola i misli do potpune zanemarivosti njihove razlike), a u geometriji zahtijevajući aritmetičku algoritmiku kao isključiv formalni princip spoznaje prostornih tvorba. Meršić je svoju formalnu algoritmiku uvijek zamišljao u najužoj svezi sa sadržajem, predmetom (u geometriji s prostorom) te nije uviđao smisao te mnoge mogućnosti i prednosti čiste formalne aksiomatike kakvu je razvijao Hilbert. S druge strane, Meršić je uvjerljivo postavio pitanja i dao svoje odgovore o metodi iznalaženja samih aksioma.

aksiomi, algoritmika, Euklid, Frege, Hilbert, Meršić, osnove geometrije, prostorni zor

nije evidentirano