hrvatski

Uloga kože, razvitak kože, pregled građe i funkcija kože

Koža ( grčki- dermis ; latinski- cutis) pokriva cijelu površinu tijela i ona je najveći organ našeg organizma. U predjelima funkcionalnih otvora organizma prelazi u sluznicu, odnosno polusluznicu. Površine je oko l, 5 – 1, 8 m2 u muškaraca ili 1, 1 m2 u žena. Težina joj je 18% ukupne tjelesne težine čovjeka. Debljina nije posvuda jednaka, najdeblja je na tabanima, gdje je 4 mm. Vezivnim tkivom je koža pričvršćena na podlogu. Na nekim mjestima je ta veza čvrsta (tabani, dlanovi), a na nekim rahla i stvaraju se nabori koji se zbog elasticiteta odmah izravnavaju, osim u starosti kada ostaju “ bore” . Boja kože ovisi o prokrvljenosti i o količini kožnog pigmenta melanina, te od transparencije kožnih slojeva. Normalna koža se morfološki sastoji od 3 sloja(slika 1): 1. Epidermis, 2. Dermis, 3. Supcutis (potkožno masno tkivo – tela subcutanea). oža je vrlo složen i heterogen organ. Upravo ta složenost je uzrok da se poremećaji strukture i funkcije kože odražavaju u obliku raznih stanja i bolesti kože (dermatoze). Primarni zadatak kože je zaštita cijelog organizma i unutarnjih organa od negativnih utjecaja iz okolice. U koži postoje različiti osjetljivi organi (receptori) koji energetske promjene okolice pretvaraju u signale (npr. temperaturne promjene) koji potiču kožu, a i cijeli organizam na adekvatne funkcionalne i morfološke promjene. Koža ima dakle zaštitnu funkciju: 1. od mehaničnih tj. fizikalnih, kemijskih i bioloških podražaja, 2. zaštitu od dehidracije (isušenje), 3. zaštitu od sunčanog svijetla, 4. zaštitu od patogenih mikroorganizama, 5. termoregulatornu , 6. sekretornu funkciju, 7. osjetne funkcije (bol, svrbež, dodir i pritisak, vibracije, hladnoću i toplinu), te nadasve bitnu 8. imunološku funkciju. Voda daje koži elastičnost, prozračnost, odnosno baršunast izgled. Ona omogućuje normalno odvijanje biokemijskih procesa u koži. U koži se skupljaju i iz nje izlučuju voda, znoj, loj, masnoća, soli i druge otopljene tvari. Koža sudjeluje u metabolizmu vode, dušika, ugljičnog dioksida, minerala i vitamina. Kroz kožu se izlučuju svaki dan velike količine vode, djelomično bez znojenja (perspiratio insensibilis- neprimjetni gubitak vode), te znojenjem (perspiratio sensibilis, transpiratio), koje uzrokuje mehaničko čišćenje kože i sadrži 99% vode. Koža je uz bubrege, crijeva i pluća najveći organ za izlučivanje vode. U dojenačko doba koža je mekana, glatka i baršunasta. Ona se funkcionalno i anatomski razlikuje od kože odraslog. Tijekom života koža gubi svoj elasticitet, stvaraju se bore, a na pregibima neprimjerno se stanjuje i suši. U poodmakloj životnoj dobi koža je izrazito suha, bez vlage i elasticiteta. Svako klimatsko područje može pokazivati različite promjene u temperaturi, zračnom pritisku, postotku vlage, količini vjetra i sunca, što sve utječe na kožu i zahtijeva posebne načine njege. Tu svakako treba voditi računa i o konstituciji kože pojedinih osoba. ermatološka kozmetologija spriječava, otklanja ili prikriva fizičke i funkcionalne promjene što remete normalan estetički izgled, nadalje proučava optimalne uvjete za što duže održavanje normalnih struktura i funkcija kože, te utvrđuje adekvatnu njegu radi usporavanja kompleksnog procesa starenja.

Uloga kože, razvitak kože, pregled građe i funkcija kože

nije evidentirano