hrvatski

Natječajni projekt bečkog arhitekta Augusta Kirsteina za župnu crkvu svetih Petra i Pavla u Osijeku

Izgradnja i opremanje župne crkve Svetih Petra i Pavla u Osijeku, u Slavoniji, među najznačajnijim je i najzanimljivijim epizodama povijesti hrvatske arhitekture historicizma. Usprkos tomu o njoj se još uvijek ne zna dovoljno. Natječaj raspisan 1892. godine za projekte ove građevine jedan je od posljednjih sličnih velikih natječaja u kasnom historicimu Austro-ugarske Monarhije, pa je stoga izuzetno zanimljiv i u širim srednjoeuropskim razmjerima jer pokazuje sve glavne stilske tendencije tog razdoblja. Sveukupno 31 natječajni projekt pristigao je do postavljenog roka na prosudbu žiriju, a sudeći po šiframa koje su sudionici natječaja koristili projekti su poslani iz svih područja Srednje Europe (iz Njemačke, Austrije, Češke, Mađarske), što ne treba posebno čuditi, budući da je natječaj bio objavljen u svim glavnim arhitektonskim glasilima tog dijela kontinenta. Projekt koji je na ovom natječaju dobio drugu nagradu, bečkog arhitekta Augusta Kirsteina, o kojem govori ovaj tekst, bio je do sada posve nepoznat u hrvatskoj povijesti umjetnosti. Građevni odbor sastavljen od osječkih građana koji je vodio brigu o izgradnji crkve imenovao je u žiri djelom stručnjake iz Hrvatske: Isidora Kršnjavog, tadašnjeg predstojnika Odjela za bogoštovlje i nastavu hrvatske Zemaljske vlade, te A. Knoblocha, civilnog inženjera iz Osijeka, a djelom ugledne arhitekte iz Beča: Ludwiga Wächtlera, građevnog službenika, Juliusa Hermanna, tadašnjeg voditelja restauracije katedrale Svetog Stjepana te Victora Luntza, voditelja specijalne arhitektonske škole na bečkoj Akademiji. Sva trojica bečkih članova žirija učenici su Friedricha Schmidta i ključni ljudi njegovog udruženja arhitekata Wiener Bauhütte, kojemu je pripadao, te dapače obavljao u njemu neke od čelnih funkcija, i August Kirstein. Nadalje, Luntz i Kirstein zajednički su već nekoliko desetljeća radili u Schmidtovom ateljeu na izradi detaljnih planova velikog broja građevina koje je ovaj arhitekt u tom vremenu gradio ili restaurirao. Pripadali su njegovim najvjernijim suradnicima. Stoga ni ne treba čuditi što je drugu nagradu na osječkom natječaju dobio upravo Kirstein sa svojim projektom koji je predviđao podizanje renesansne crkve, mada je jasna želja biskupa Strossmayera bila da se ova građevina treba sagraditi u gotičkom stilu, eventualno romaničkom, a nikako renesansnom. Iako se stil crkve po Kirsteinovom projektu kosio sa Strossmayerovim željama, on je ipak bio posve u skladu u s propozicijama natječaja, koji je dopuštao kao jednu od mogućnosti da se crkva podigne i u renesansnom stilu. Oblikovnim karakteristikama njegov je projekt tipičan primjer kasnohistoricističke neorenesansne sakralne građevine Beča, pa i šireg područja Srednje Europe. Glavni je uzor Kirsteinu nesumnjivo, uz građevine 15. stoljeća, bio projekt Alexandera Wielemansa za bečku breitenfeldsku crkvu. Prema Kirsteinovom je projektu osječka župna crkva trebala biti trobrodna dvotoranjska bazilika s kupolom i transeptom. Uski pobočni brodovi trebali su u stvari vršiti funkciju bočnih kapela. Kao što je čest slučaj u kasnom historicizmu Kirstein u svojem projektu teži za slikovitošću, izrazitom dekorativnošću i ne mari u tolikoj mjeri, kao arhitekti visokog historicizma, za čistoću stila, pa stoga i ne treba čuditi da barokne kape zvonika nalazimo na renesansnom tijelu ostatka građevine. Upravo zahvaljujući potrazi za dekorativnošću za historijski predložak ne bira kao glavni uzor visoko renesanse crkve kraja 15. i početka 16. stoljeća, već ranorenesansnu arhitekturu 15. stoljeća. Kombinira pri tom elemente raznih talijanskih regija, brojnih crkava i autora. Projekt je naišao na širok odjek i u domaćim osječkim dnevnim listovima (Die Drau, Slavonische Presse), ali i arhitektonskim bečkim časopisima (Zeitschrift des Oesterr. Ingenieur- und Architekten-Vereines), a bio je izložen i na Trećoj međunarodnoj umjetničkoj izložbi u Beču 1894. godine.

Osijek ; crkva Svetih Petra i Pavla ; sakralna arhitektura ; historicizam ; neorenesansa ; August Kirstein ; arhitektonski natječaji

nije evidentirano