Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Znanje ljepote ili kultura na primjeru renesansnog shvaćanja umjetnosti (CROSBI ID 532338)

Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa | međunarodna recenzija

Tokić, Marko Znanje ljepote ili kultura na primjeru renesansnog shvaćanja umjetnosti // 16. Dani Frane Petrića. Čovjek i kultura / Martinović, Ivica ; Zagorac, Ivana (ur.). Zagreb: Hrvatsko filozofsko društvo, 2007. str. 127-128

Podaci o odgovornosti

Tokić, Marko

hrvatski

Znanje ljepote ili kultura na primjeru renesansnog shvaćanja umjetnosti

U 15. st. u Firenci pronalazimo dva estetička obrasca. Prvi je prema Vasarijevom pogledu njegovan u Verrocchievoj radionici te je kulminiralo u učenju i radu Leonarda da Vincia, a kazuje da je umjetnost oponašanje prirode: slikarstvo se tu opisuje kao sestra prirode. Drugi obrazac je poznat još od vremena Cennina Cenninia (1400). Prema njemu je umjetnost oponašanje prirode koje se tiče metafizičke spoznaje ljepote – njega slijedi S. Botticelli. Alberti 1435. prepoznaje težnje obaju obrazaca kao jedinstveni estetički stav njegova vremena pa u "De pictura" poziva sve umjetnike, ne samo na pažljivo oponašanje prirode, već i na oponašanje ljepote. Na pitanje što je ljepota prati se odgovor Plotina da je ljepota naročita mjera, naime simetrija. Tako je znanstveni interes renesansnog umjetnika bio uvidjeti simetriju tijela koja čine prirodu. To je bacilo posebno svjetlo na značenje mjere u vidu principa prirode. Duša svijeta je slika Uma koji je Jedno na temelju mjere što drži mnogo kao nerazdjeljivo jedno. Duša je ta mjera, ali pokrenuta: tj. muzika. Na temelju takova svjetonazora, s jedne strane, Ficino u svojem Komentaru "Timeja", a s druge strane Alberti, estetički pute na učenje duše kao kozmičkoga reda i shodno tome na psihologijsko-kozmologijsko učenje harmonike. U tom se vidu naravno sagledava i priroda, budući da je priroda odraz duše svijeta. Oponašanje prirode ili slikarstvo kao znanost ljepote i simetrije bilo je stoga u konačnici umijeće (prvenstveno kvadrivijsko) pretvorbe Ficinove Venus vulgaris u obličje Venus coelestis. To je u skladu s onim što Ficino kaže u 5. knjizi svojih "Pisama" da forma tijela najbolje što može odražava formu duše, i to u mjeri. Ova mjera je dakako nevidljiva. To je Botticellija navelo da sliku shvati kao takvu mjeru, nevidljivu simetriju koja konstituira kozmos sam, u ljepoti držeći sve vidljivo svezano u jedno. Daljnjim istraživanjem uviđamo da je armatura njegova "Rođenja Venere" izvedena kao mjera dvostruke kvarte, a na primjeru "Proljeća" mjera je dvostruka kvinta. Zato sada razlikujemo ikonološku analizu koja usmjerava pogled na scenu slike, od formalne analize koja pokušava iščitati mjeru slike. S obzirom na spoznaje iz ovoga istraživanja, program firentinskoga neoplatnoizma u estetičkom tumačenju opire se ikonološkoj analizi, budući da ta govori o, primjerice, jasno definiranim linijama kao vidljivom idealu geometrije. Ali ikonološko zanošenje ljepotom je ono koje pripada vidljivoj stvarnosti, a neoplatonističkom je duhu do toga da se ono vidljivo nadiđe. Zato bi trebalo ustvrditi u skladu s neoplatonističkim stavom tog vremena da se ne može na temelju vidljive nevinosti i nježnosti linija, ili vidljive finoće obrisa umišljati da se dohvaća ono umsko lijepo – mjera sama. Stoga predstoji iščitati ono nevidljivo slike, tj. sliku kao prirodu (tijelo) koja je odraz umske ljepote da bi se kontempliralo ono umsko samo.

renesansna umjetnost; poimanje ljepote; Firenze; novoplatonizam;

nije evidentirano

engleski

The Knowledge of Beauty or Culture by the Example of Renaissance Conception of Art

nije evidentirano

Renaissance Art; Conception of Beauty; Firenze; Neoplatonism

nije evidentirano

Podaci o prilogu

127-128.

2007.

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

16. Dani Frane Petrića. Čovjek i kultura

Martinović, Ivica ; Zagorac, Ivana

Zagreb: Hrvatsko filozofsko društvo

978-953-164-112-9

Podaci o skupu

"16.Dani Frane Petriša" - Čovjek i kultura

predavanje

23.09.2007-26.09.2007

Cres, Hrvatska

Povezanost rada

Povijest