hrvatski

Kako čitati Gazarovićeva Murata gusara

Petrarkizam kao glavni model i našeg renesansnog pjesništva živi dugo, a prožima i one žanrove koje primarno ne određujemo kao lirika. Tragove mu nalazimo i na prijelazu stoljeća, ali i kasnije u baroku, kako u epici, drami tako i u prozi. Prijelaz iz XVI. u XVII. stoljeće u nekim je našim povijestima književnosti periodizacijski određen kao manirizam (M.Franičević, N.Kolumbić), a pisci razvrstani, s jeden strane, u skupine onih koji su pisali na hrvatskom ili latinskom jeziku, odnosno, s druge strane, na skupine onih pisaca koji su svojim djelom bitno obilježili svoje vrijeme (M.Benetović, J.Baraković, D.Zlatarić, H.Mažibradić) i na one "ostale pjesnike na prijelazu stoljeća". Tako na prijelazu iz XVI. u XVII. stoljeće žive i stvaraju i oni "ostali pjesnici", kao što su na primjer: Aleksandar Komulović (1548.- ? ), Matija Alberti (1561.-1623.), Bartol Kašić (1575.-1650.), Ivan Tomko Mrnavić ( 1580.-1637.), Petar Lucić (oko 1550.-1614.), Paskoje Primović (1565.-1619.), Antun Krivonosić (1600.-1638.), kao i pisac koji nas ovdje više zanima – Hvaranin Marin Gazarović. Predmet je našega bavljenja njegov Murat gusar, o čijem je predlošku (Il corsaro Arimante L.Aleardija), o žanrovskoj pripadnosti (morska pastorala /D.Dukić/, ribarska farsa /M.Franičević/), kao i o stihu (M.Franičević) već pisano u našoj znanstvenoj literaturi. U našem bismo radu željeli istražiti da li se tvrdnja izrečena u svezi njegovih pjesama može primijeniti i na njegov dramski tekst Murat gusar. Naime, M.Franičević u svojoj Povijesti hrvatske renesansne književnosti piše o Gazarovićevim poslanicama i pohvalnicama i zaključuje da je on u tim pjesmama "uglavnom zakasnjeli leutaš i petrarkist, ali i manirist". Zanima nas primjenjivost navedene tvrdnje na Gazarovićevu morsku pastoralu.

petrarkizam, manirizam, Marin Gazarović, Murat gusar, žanrovska pripadnost

nije evidentirano