Aktualnost Petrićeva pokušaja dehelenizacije filozofije i kršćanske teologije (CROSBI ID 532478)
Neobjavljeno sudjelovanje sa skupa | neobjavljeni prilog sa skupa | domaća recenzija
Podaci o odgovornosti
Zenko, Franjo
hrvatski
Aktualnost Petrićeva pokušaja dehelenizacije filozofije i kršćanske teologije
Petrić motivira svoj pokušaj deheleniziranja filozofije i kršćanske teologije činjenicom da su oko četiri stotine godina nakon « ; ; starih teologa» ; ; koji su bili pod utjecajem Platonove filozofije, skolastički teolozi počeli u teologiju uvoditi Aristotelovu filozofiju i uzimati njegove 'bezbožnosti' kao temelje vjere. Ispričava ih što nisu poznavali niti mogli poznavati prastare mudrace budući da nisu znali grčki i stoga su im bili nepoznati Platonovi i Aristotelovi izvorni tekstovi u kojima se ti stari mudraci spominju. Ne oprašta im međutim što su pokušali « ; ; bezbožnošću poduprijeti pobožnost.» ; ; Stoga Petrić nastoji pokazati kako je Aristotel našao sve problemske motive svoje metafizike, fizike i etike u starih mudraca, i to najvećim dijelom posredovanjem Platona. Isto tako nastoji pokazati kako je spomenute probleme Aristotel preformulirao, pretumačio u duhu starogrčkog jezika i duha, ali djelomično i prešućivao. Heideggerov analogni noviji pokušaj dehelenizacije filozofije i kršćanske teologije polazi od teze o « ; ; zaboravu pitanja o bitku« ; ; , odnosno o « ; ; smislu bitka» ; ; . Taj 'zaborav' skrivila je tradicionalna metafizika koja je tretirala bitak kao « ; ; najopćenitiji» ; ; i stoga « ; ; najrazumljiviji» ; ; pojam i na taj način dispenzirala filozofiju da ponovno promišlja pitanje o bitku. Pitanje o bitku blokirala je metafizika i time što je bitak tretirala kao « ; ; biće» ; ; i navela teologiju da i Boga tretira kao « ; ; biće» ; ; , doduše kao « ; ; najviše» ; ; , ali ipak kao biće. To je omogućilo da se teologija razumije kao « ; ; pozitivna» ; ; znanost i time je uvrsti među druge « ; ; pozitivne» ; ; znanosti. Heideggerov motiv da « ; ; destruira» ; ; tradicionalnu metafiziku jest da usmjeri mišljenje prema njegovoj zaboravljenoj bitnoj zadaći, a time i teologiju da se, oslobođena od tradicionalne metafizike, uputi novim putovima. Najnoviji poticaj kritičkom tematiziranju dehelenizacije kršćanske vjere, i uopće europskog duha, dao je teolog i sadašnji papa Josip Ratzinger, posebno u svom predavanju na sveučilištu u Regensburgu, u kojem se desetak puta kritički apostrofira dehelenizacija. Podvrgava kritici tri vala dehelenizacijskog programa (Enthelenisierungsprogramm) u kršćanskoj teologiji: od izgona metafizike iz teologije u Reformaciji, preko historiziranja u liberalnoj teologiji 19. i 20. stoljeća, do brisanja tragova helenizacije kršćanske vjere u ideji inkulturacije. Ratzinger podvrgava kritici ograničavanje uma (Vernunftbeschränkung), započeto matematizacijom europske znanosti u renesansnom platonizmu, koje je Kant kanonizirao. Posljedice toga ograničavanja uma nisu relevantne samo za kršćanstvo koje teži suprotnome, tj. proširenju uma (Vernunfterweiterung), nego i za zapadnoeuropski duh u cjelini.
Petrić; dehelenizacija; filozofija; kršćanska teologija
nije evidentirano
engleski
Actuality Petrićs Attempt Of Dehelenisation of Philosophy And Christian Theology
nije evidentirano
Patricius; Dehelenisation; Philosophy; Christian Theology
nije evidentirano
Podaci o prilogu
nije evidentirano
nije evidentirano
Podaci o skupu
16.Dani Frane Petrića - Petrić i renesansne filozofske tradicije
pozvano predavanje
01.01.2007-01.01.2007
Cres, Hrvatska