Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi

Elaborat trenutnoga stanja tala bušotinskog radnoga kruga, isplačne jame te bivšega prostora baklje Vučkovec 5 (CROSBI ID 760684)

Druge vrste radova | elaborat/studija

Kisić, Ivica ; Bašić, Ferdo ; Mesić, Milan ; Zgorelec, Željka ; Jurišić, Aleksandra Elaborat trenutnoga stanja tala bušotinskog radnoga kruga, isplačne jame te bivšega prostora baklje Vučkovec 5 // Elaborat trenutnoga stanja tala bušotinskog radnoga kruga, isplačne jame te bivšega prostora baklje Vučkovec 5 ; Agronomskoga fakulteta, Zavod za opću proizvodnju bilja. 2007.

Podaci o odgovornosti

Kisić, Ivica ; Bašić, Ferdo ; Mesić, Milan ; Zgorelec, Željka ; Jurišić, Aleksandra

hrvatski

Elaborat trenutnoga stanja tala bušotinskog radnoga kruga, isplačne jame te bivšega prostora baklje Vučkovec 5

U cilju provjere stanja tala u okružju bušotine Vučkovec 5 provedena su dva uzorkovanja, prvo je bilo tijekom mjeseca lipnja a drugo je provedeno u mjesecu rujnu 2007. godine. U navedena dva slučaja ukupno je uzeto 8 uzoraka tla. Za izradu ovoga elaborata primijenili smo tzv. metodu horizontalnoga uspoređivanja. Kada je tlo blizu potencijalnog izvora onečišćenja sadržavalo više istraživanoga onečišćenja nego udaljenija tla locirana u smjeru ruže vjetrova na sličnim lokacijama (isti mehanički sastav, tlo koje nije obrađivano – pašnjaci i livade), smatra se da je izvor povećanoga onečišćenja antropogena aktivnost. Navedena metoda pretpostavlja da nije bilo nikakvog pomicanja gornjeg sloja tla u blizini istraživanoga područja, npr. preoblikovanjem krajobraza ili nekim drugim vidovima ljudske aktivnosti. Uzorci tla uzeti su iz površinskog sloja tla do 5 cm dubine na način uobičajen za ovu vrstu uzorkovanja, tako da se jedan prosječni uzorak priređuje od 10-15 pojedinačnih. Ovakav način uzorkovanja uobičajeno se prakticira na mjestima gdje se očekuje ili pretpostavlja povećan utjecaj antropogenoga djelovanja. Ako i postoji povećana emisija bilo kakvoga onečišćenja tada se ono može očekivati samo u površinskom sloju. Temeljem provedenih kemijskih analiza tla (reakcija tla, sadržaj organske tvari, biljci pristupačni fosfor i kalij, sadržaj ugljika, dušika, sumpora i vodika), te sadržaja teških kovina, policikličkih aromatskih ugljikovodika i opterećenosti tla ukupnim i mineralnim uljima nameće se zaključak da nije došlo ni do kakvih promjena u tlu uzrokovanih radom bušotina Vučkovec 5. Reakcija tla povećana je u uzorcima tla (krug I i krug II) budući je u tlu proveden zahvat solidifikacije (slike 7 i 8 – stranica 25). Organska tvar se kreće u očekivanim vrijednostima za ovaj dio Republike Hrvatske, tla su jako slabo ili slabo opskrbljena organskom tvari bez obzira na mjesto uzorkovanja. U pogledu sadržaja biljci pristupačnih hranjiva od vrlo slabe opskrbljenosti biljci pristupačnim fosforom, te umjerene opskrbljenosti biljci pristupačnim kalijem odudara uzorak uzet u okolišu br. II. Razloga za navedeno je način korištenja tla. Pri uzorkovanju tla u lipnju u prostoru okoliš II bio je zasijan kukuruz (povećana gnojidba), dok se u svim drugim uzorkovanjima u okolišu tlo koristi ili kao livada ili kao pašnjak. U pogledu ekološki rizičnih tvari u tlu stanje je naredno. Iako se prema Protokolu o postojanim organskim onečišćivačima u razmatranje uzimaju samo četiri PAH-a mi smo u ovom slučaju odredili 15 raznih PAH-ova. Prema utvrđenim vrijednostima u svih 6 uzorkovanja vidljivo je da je riječ o prirodnoj temeljnoj razini istraživanih PAH-ova. Navedeno ukazuje da baklja koja je jedno vrijeme bila u funkciji svojim sagorijevanjem nije uzrokovala nikakvo povećanje PAH-ova u tlu. Budući se tlo unutar bušotinskog kruga premješta to je bio razlog da uzorkovanje za PAH-ove nije provedeno unutar bušotinskog kruga. Suma ukupnih i mineralnih ulja u svih 8 uzorkovanja daleko je ispod maksimalno dozvoljenoga sadržaja za poljoprivredna tla. Samo je u uzorku (krug II) utvrđeno slabo povećanje, no to je daleko ispod maksimalno dozvoljenoga sadržaja. Opće je poznato da se pri ovakvim istraživanjima posebna pažnja posvećuje mogućim promjenama u sadržaju teških kovina u tlu. Prema još uvijek važećem Pravilniku o onečišćenju poljoprivrednih tala (NN, 15/92) provedeno je mjerenje 10 metala i metaloida. Temeljem utvrđenih vrijednosti tlo na prostoru bušotinskog kruga, prostora baklje bušotine Vučkovec 5 ne razlikuje se u odnosu na nenarušeno tj. prirodno tlo nezahvaćeno radovima vezanim uz bušotinu. U svim slučajevima sadržaj kovina se kreće u granicama potpuno čistoga tla odnosno tla povećane onečišćenosti. Samo je u slučaju nikla i cinka utvrđen relativno viši sadržaj na prostoru bušotinskog kruga (uzorci I i II) u odnosu na uzorak krug III i sva ostala uzorkovanja u okolišu bušotine. Temeljem svega iznesenoga nameće se zaključak da dosadašnji rad bušotina od 1993. godine pa do danas nije uzrokovao apsolutno nikakve promjene u tlu. Svi istraživani parametri bez obzira na mjesto uzorkovanja – u krugu ili okolišu bušotine Vučkovec 5 kreću se u granicama početne opterećenosti odnosno riječ je o geološkoj ili prirodnoj vrijednosti koja nije povećana bilo kakvom ljudsko aktivnošću, pa niti rudarskim radovima vezani uz navedenu bušotinu.

tlo; bušotine; sanacija; rekultivacija; mjere popravke

nije evidentirano

nije evidentirano

nije evidentirano

nije evidentirano

nije evidentirano

nije evidentirano

Podaci o izdanju

Elaborat trenutnoga stanja tala bušotinskog radnoga kruga, isplačne jame te bivšega prostora baklje Vučkovec 5 ; Agronomskoga fakulteta, Zavod za opću proizvodnju bilja

2007.

nije evidentirano

objavljeno

Povezanost rada

Poljoprivreda (agronomija)