hrvatski

Transformacija biljaka-dostignuća i mogućnosti

Biotehnologija općenito, a pogotovo njezin dio - transformacija biljaka, postižu u posljednje vrijeme značajne rezultate u podrućju oplemenjivanja bilja. Različitim tehnikama, u biljni je genom moguće unijeti gen iz bilo koje biljne ili životinjske vrste. To je velika prednost genetskog inženjerstva pred klasičnim oplemenjivanjem bilja zbog mogućnosti iskorištavanja velike i potencijalno vrlo korisne genetske raznolikosti divljih i nesrodnih biljnih vrsta. Sjeme genetski izmijenjenih važnih poljoprivrednih kultura prvi put se pojavilo na tržištu 1995. godine, a 1998. procjenjuje se da su površine zasijane sjemenom genetski izmijenjenih biljaka dosegle oko 30 milijuna hektara. Oko 80 % ovih površina nalazi se u SAD i Kanadi, a 20 % u zemljama u razvoju među kojima prednjače Argentina, Meksiko, Kina i Južna Afrika. Najveći dio ovih kultura genetski je izmijenjen za tolerantnost na herbicid glifosat te za otpornost na insekte unosom Bt-gena iz bakterije Bacillus thuringiensis. Manji dio nosi otpornost na različite bolesti ili gene za poboljšanu kvalitetu. Istraživanja oko transformacije biljaka sve više napreduju. Istražuju se različiti promotori koji bi usmjerili ekspresiju transgena u samo pojedinim, a ne svim biljnim tkivima te različiti marker geni (dosad su to uglavnom bili geni za otpornost na antibiotike). Najnovija istraživanja naslućuju i mogućnost da će u skorije vrijeme unos gena u biljni genom postati precizniji tj. da će biti moguća integracija gena na točno određeno mjesto u kromosomu. Iako genetski izmijenjene biljke nose i neke rizike, prednosti njihova korištenja u poljoprivredi daleko su veće u smislu smanjenja uporabe kemijskih sredstava i ako će ljudi s njima postupati oprezno i pažljivo, transgene biljke mogle bi postati glavni čimbenik u očuvanju već opasno zagađenog okoliša u kojem živimo.

transformacija biljaka

nije evidentirano