hrvatski

Nacrt smjernica NACB za upotrebu tumorskih biljega kod karcinoma dojke

Karcinom dojke je daleko najučestaliji karcinom koji pogađa žene širom svijeta s približno 1 milijun novih slučajeva dijagnosticiranih svake godine. Procjenjuje se da je u SAD 2004. godine karcinom dojke dijagnosticiran kod 217.000 žena, a od ove ih je bolesti umrlo približno 40.000. Trenutno je u SAD više od 2 milijuna žena s anamnezom karcinoma dojke. Dok je širom svijeta incidencija ove bolesti sve veća, omjer mortaliteta sada opada u mnogim zapadnim zemljama poput SAD i Velike Britanije. Glavna obilježja kod žena sa simptomatskim karcinomom dojke uključuju čvor u dojci, promjene na bradavici ili iscjedak te promjene oblika. Konačna dijagnoza zahtijeva biopsiju i histopatološku obradu. Trenutno dostupni biljezi u krvi nisu od koristi u ranoj dijagnostici karcinoma dojke. Primarno liječenje lokaliziranog karcinoma dojke je kirurški zahvat uz očuvanje dojke te radioterapija ili mastektomija. Nakon primarnog liječenja većina žena s invazivnim karcinomom dojke prima sustavnu adjuvantnu terapiju kao što su kemoterapija i hormonska terapija. Pokazalo se kako oba oblika adjuvantne terapije smanjuju sustavni recidiv i smrtnost od karcinoma dojke. Primjerice, meta-analiza približno 18.000 žena koje su sudjelovale u 47 randomiziranih ispitivanja i u kojima se uspoređivala kombinirana adjuvantna terapija i liječenje bez kemoterapije dovela je do zaključka kako polikemoterapija dovodi do značajnog proporcionalnog godišnjeg smanjenja smrtnosti i kod žena mlađih od 50 godina (27%) i kod onih između 50 i 69 godina (11%). Međutim, apsolutna korist za bolesnice s negativnim nodularnim limfnim čvorovima je bila relativno mala, tj. 7% za žene do 50 godina i svega 3% za one između 50 i 69 godina. Različite meta-analize u kojima je sudjelovalo 37.000 žena uključenih u 55 randomiziranih ispitivanja i u kojima su uspoređivala adjuvantna terapija tamoksifenom prema placebu dovele su do zaključka kako petogodišnja terapija tamoksifenom smanjuje rizik od recidiva 47% i rizik od smrtnosti 26% kada se daje bolesnicama s bolešću pozitivnom na estrogenski receptor (ER). Međutim, bolesnice tumorima negativnim na ER nisu imale koristi od adjuvantne terapije tamoksifenom. Budući da adjuvantnu terapiju ne trebaju sve bolesnice s karcinomom dojke (npr. kod približno 70% bolesnica s negativnim limfnim čvorovima bolest se liječi kirurškim zahvatom i radioterapijom) i nemaju sve bolesnice koristi od ove terapije, racionalna obrada zahtijeva raspoloživost pouzdanih prognostičkih i prediktivnih biljega. Nakon primarne terapije bolesnice s dijagnozom karcinoma dojke u pravilu se prate u redovitim intervalima. Tradicionalno, nadzor uključuje kliničku anamnezu, fizikalni pregled, mamografiju, rendgenski pregled prsa, biokemijsko ispitivanje i upotrebu tumorskih biljega. Ova praksa se osniva na pretpostavci da rano otkrivanje recidiva dovodi do boljeg ishoda bolesti. Međutim, zasada je klinička korist nadzora nejasna. Premda adjuvantna terapija poboljšava ishode bolesti, kod 25-30% žena s negativnim limfnim čvorovima i barem 50-60% onih s pozitivnim limfnim čvorovima razvija se recidiv bolesti. Terapijski izbor za metastatski karcinom dojke uključuje kemoterapiju (npr. antraciklin ili lijek na osnovi taksana), hormonsku terapiju ili trastuzumab (Herceptin) u kombinaciji s kemoterapijom. Trenutno se metastatski karcinom dojke smatra neizlječivim i zato je svrha liječenja općenito palijativna. U tom kontekstu upotreba serijskih vrijednosti serumskih tumorskih biljega može biti od koristi u odlučivanju treba li ustrajati u primjeni određene vrste terapije, prekinuti njenu uporabu ili uključiti alternativnu terapiju. Na osnovi gore navedenog jasno je da optimalna obrada bolesnica s karcinomom dojke zahtijeva upotrebu brojnih tumorskih biljega. Svrha je ovog članka prikazati nove smjernice NACB (engl. National Academy of Clinical Biochemistry) za upotrebu tumorskih biljega u tkivu i serumu kod karcinoma dojke. Također su prikazani sažetci smjernica o ovoj temi što su ih objavile druge stručne skupine. Trenutno dostupni biljezi karcinoma dojke su: estrogenski (ER) i progesteronski receptori (PR) ; HER-2 (c-erbB-2) ; urokinaza plazminogen aktivator (uPA) i inhibitor aktivatora plazminogena-1 (PAI-1) ; CA 15-3/BR 27.29 ; karcinoembrionalni antigen (CEA) te BRCA1 i BRCA2.

karcinom dojke ; tumorski biljezi ; smjernice ; estrogenski receptor ; progesteronski receptor ; HER-2 (c-erbB-2) ; urokinaza plazminogen aktivator (uPA) i inhibitor aktivatora plazminogena-1 (PAI-1) ; CA 15-3/BR 27.29 ; karcinoembrionalni antigen ; BRCA1 ; BRCA2.

nije evidentirano