hrvatski

Prediktori razumljivosti govora osoba s oštećenjem sluha

U istraživanju je multivarijatnim metodama (kvazikanonička analiza, faktorska analiza i regresijska analiza) ispitan odnos između receptivnih obilježja, akustičkih obilježja fonemske i prozodijske razine govorne produkcije i razumljivosti govora 29 mladih osoba s oštećenjem sluha između 61 dB i 120 dB na boljem uhu. Za opis receptivnih obilježja ispitanika odabrano je 7 varijabli kojima su ispitani funkcija preostalog sluha, način uporabe slušnog pomagala i preferirani način komunikacije. Za opis obilježja fonemske razine govorne produkcije ispitanika odabrano je 6 varijabli kojima je ispitana njihova opća sposobnost koordinacije laringalne i artikulatorne aktivnosti, te pokreta i pozicioniranja artikulatora. Za opis obilježja prozodijske razine govorne produkcije ispitanika također je odabrano 6 varijabli kojima su ispitani glavni prozodijski elementi standardnog hrvatskog govora – ton, intenzitet i trajanje. Razumljivost govora ispitanika bila je opisana jednom varijablom koja je izražavala prosječan broj točno prepoznatih riječi od strane skupine procjenjivača. Međusobni odnos receptivnih i ekspresivnih varijabli ispitan je kvazianoničkom analizom, njihova kondenzacija i klasifikacija izvršena je faktorskom analizom, a latentne dimenzije dobivene faktorizacijom primijenjene su kao prediktori razumljivosti govora u regresijskoj analizi. Rezultati svih primijenjenih multivarijatnih analiza nisu bili statistički značajni: na temelju receptivnih obilježja nije bilo moguće predviđati kakva će biti akustička obilježja ekspresije ispitanika, niti je na temelju latentnih receptivnih i akustički opisanih ekspresivnih dimenzija bilo moguće predvidjeti prosječnu razumljivost govora ispitanika. Ipak, iz vrijednosti korelacija latentnih dimenzija (prediktora) s kriterijem (razumljivost govora ispitanika) i rezultata ispitivanja odnosa razumljivosti govora i svih početnih receptivnih i ekspresivnih varijabli na bivarijatnoj razini nazire se da kvaliteta govora ovisi o dobroj spacijalnoj segmentalnoj kontroli njegove produkcije, zatim i o funkciji preostalog sluha, te u manjoj mjeri o obilježjima interpersonalne komunikacije. Potencijal primijenih multivarijatnih metoda za buduće analize rezultata akustičkih mjerenja govora ispitanika s oštećenjem sluha očituje se u ekonomizaciji procesa objektivnog utvrđivanja fundamentalnih dimenzija govorne produkcije i u mogućnostima koje te metode pružaju za utvrđivanje odnosa različitih drugih međusobnih kombinacija receptivnih i ekspresivnih parametara i/ili njihovih latentnih dimenzija na razumljivost govora osoba s oštećenjem sluha. Navedeno stoji uz pretpostavku više metodoloških korektivnih intervencija (povećanja broja varijabli, ispitanika i procjenjivača, ali i testiranja više sistema (pro)ocjenjivanja rezultata) čija nužnost sama po sebi proizlazi iz rezultata multivarijatnih analiza provedenih u ovom istraživanju.

oštećenje sluha; razumljivost govora; predikcija

nije evidentirano